Posljednji ispraćaj političara i diplomate: Na Gradskom groblju Lav sahranjen Raif Dizdarević

Posljednji ispraćaj Raifa Dizdarevića, istaknutog bosanskohercegovačkog političara i nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, održan je danas, 8. septembra, na Gradskom groblju Lav u Sarajevu.

Dizdarević je preminuo 2. septembra u Sarajevu, u 100. godini života.

Na posljednjem ispraćaju okupili su se porodica, prijatelji, bivši saradnici, predstavnici javnog i političkog života, kao i brojni građani koji su željeli odati počast nekadašnjem državnom funkcioneru.

Raif Dizdarević se godinama rado odazivao pozivima portala Radiosarajevo.ba, prenoseći putem našeg portala snažne poruke javnosti. U tim razgovorima, najčešće s novinarom Farukom Veleom, govorio je o Bosni i Hercegovini, Sarajevu, antifašizmu, nacionalizmu, političkoj odgovornosti i stanju građanske i lijeve politike.

Iako je u vrijeme tih razgovora već bio u dubokoj starosti, Dizdarević je vrlo direktno i bez diplomatskog uvijanja govorio o političkim prilikama u zemlji. Njegove ocjene često su bile oštre i izazivale su pažnju javnosti. Iza njih je stajalo višedecenijsko iskustvo čovjeka koji je obavljao najviše državne i diplomatske funkcije u bivšoj Jugoslaviji.

Politika odvojena od života

Govoreći u martu 2021. godine o političkoj vlasti u Bosni i Hercegovini, upozoravao je na sve veći jaz između politike i svakodnevnog života građana.

"Ja mislim da je vladajući režim, naročito trojka (Milorad Dodik, Bakir Izetbegović, Dragan Čović) koja stvari vodi, koja izvan scene vodi međusobne razgovore, sukobe i igre, najodgovornija. Dakle, tokom ovog talasa širenja koronavirusa pokazalo se na najogoljeniji način koliko je politika tog kruga, koji tolike godine sjedi za vratom Bosni i Hercegovini, njihovo ponašanje – potpuno odvojena od života, od sudbine, od potreba, od fizičkog opstanka ljudi u Bosni i Hercegovini", govorio je Dizdarević.

Upozoravao je i na nakupljeno nezadovoljstvo građana, ocjenjujući da političke elite ne smiju zanemarivati posljedice takvog stanja.

"Ja sam više puta rekao da sam do kraja začuđen dokle može da traje strpljenje i trpljivost naroda koji od tog režima doživljava samo oduzimanje i pogoršavanje", govorio je.

Dodao je:

"Akumuliralo se toliko gorčine, da neki manji incident može da zapali iskru i da iz te iskre plane ispoljavanje tog ogorčenja."

"Potrebe ujedinjene akcije, a ne ujedinjenih grupa"

Posebno je bio kritičan prema tadašnjim pokušajima okupljanja stranaka građanske i lijeve orijentacije. Za Dizdarevića pitanje nije trebalo biti samo kako organizirati političke stranke, nego kako djelovati i mijenjati stanje u zemlji.

U martu 2018. upozoravao je da organizaciona i personalna pitanja ne smiju potisnuti ono što je nazivao "strateškom i sudbinskom potrebom".

"Nažalost, prije nego je ma šta od toga počelo, stvari su počele da se svode na to da li će se ujediniti ili se neće ujediniti, šta će biti čija pozicija u toj ujedinjenoj grupaciji. Krenulo se, da tako kažem, stranputicom!", isticao je tada Dizdarević.

Ukazivao je na nedostatak odgovornosti i dubinskog shvatanja "potrebe ujedinjene akcije, a ne ujedinjenih grupa".

"Moram da kažem da sam jako razočaran. Ja vidim u čemu smo, ja vidim šta treba i vidim da nema prave spremnosti, jednog dubinskog shvatanja gdje smo to mi, te koja i čija je odgovornost u tom dijelu društva", rekao je Dizdarević.

Nacionalne stranke i propadanje BiH

Dizdarević je isticao i da je "krajnje zabrinut stanjem u koje su nacionalističke snage dovele BiH".

"Nažalost, u BiH nismo uspjeli da stvorimo realnu opozicionu snagu koja bi u najmanju ruku bila brana preko koje ne bi bilo dozvoljeno preći snagama koje ruše BiH!", govorio je.

Upozoravao je da se politička borba ne smije svesti na funkcije, kandidature i lične interese.

"Do lista treba da se dođe akcijom, promjenama, programima, a onda se traže oni koji su sposobni da to ostvaruju", kazao je Dizdarević u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Sarajevo mora vratiti dug Bogiću Bogićeviću

U razgovorima za naš portal posebno je govorio o slučaju Bogića Bogićevića i pokušajima političke opstrukcije njegovog izbora za gradonačelnika Sarajeva 2021. godine.

"On je doveden u situaciju da mora da brani svoj moralni integritet, ostajući dosljedan svojim moralnim uvjerenjima i svome moralnom integritetu", kazao je Dizdarević.

Za njega je upravo moralni integritet bio jedna od ključnih kategorija političkog djelovanja.

"Pošteno bi bilo da na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća većinski pošteni dio vijećnika ustane sa stavom koji će odbiti nastavak te prljave igre", govorio je tada, pozivajući gradske vijećnike da "vrate dug moralnom integritetu Bogića Bogićevića".

"Kakav cinizam!"

Kao čovjek koji je u partizanskim redovima učestvovao u Narodnooslobodilačkoj borbi, Dizdarević je posebno snažno govorio o antifašizmu i pokušajima historijskog revizionizma.

Povodom održavanja mise za žrtve Bleiburga u Sarajevu u maju 2020. godine, bio je nedvosmislen:

"Naravno da je to politička provokacija! Mislim da je i više od toga."

A zatim je postavio pitanje koje je možda najbolje oslikavalo njegov odnos prema Sarajevu i njegovoj antifašističkoj tradiciji:

"Kakav je cinizam prenositi pomen takvom jednom zločinačkom svijetu u slobodarsko Sarajevo?!"

Posebno ga je pogodilo što se takav događaj održava u gradu koji je, kako je podsjećao, teško stradao od ustaškog režima.

"Kakav je to cinizam, prenositi takvog karaktera jedan pomen, u grad koji je toliko stradao i grad koji je toliko dao, žrtvovao, boreći se protiv ustaškog režima?", pitao je Dizdarević.

Država ispred funkcija i ličnih interesa

U svim našim razgovorima provlačila se ista misao: politika, prema Dizdareviću, mora početi od odgovornosti prema društvu i državi, a tek onda od pitanja ko će zauzeti koju funkciju.

Njegova kritika nije bila rezervirana samo za one s kojima se politički nije slagao. Od građanskih i lijevih stranaka očekivao je posebnu odgovornost.

"Ja vidim u čemu smo, ja vidim šta treba i vidim da nema prave spremnosti, jednog dubinskog shvatanja gdje smo to mi, te koja i čija je odgovornost u tom dijelu društva", kazao je.

Raif Dizdarević ostavio je iza sebe dugu političku i diplomatsku karijeru, ali i brojne javne istupe u kojima je, i u poznim godinama, bez ustezanja govorio o Bosni i Hercegovini, njenom društvu i političkim prilikama.

Neka mu je slava i hvala.