Zemaljski muzej još jedan rođendan dočekuje zatvorenih vrata

Najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej, osnovan je prije 126 godina. Ovu godišnjicu Muzej dočekuje zatvoren, a niko ne može sa sigurnošću ustvrditi da li će i kako Muzej postojati u narednim godinama.

Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine, ali se ta inicijativa pojačala nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine.

Potreba za podizanje kulturne svijesti, ali i urbanizacije građana, kao i činjenica da je prvih godina okupacije zabilježeno raznošenje spomenika kulture iz naših krajeva, doprinijelo je poduzimanju konkretnijih mjera u cilju osnivanja muzeja.

Tako je 1. februara 1888. godine osnovan Zemaljski muzej u Sarajevu. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim prostorijama. Odlučeno da će projekat zgrade muzeja raditi češki arhitekt Karlo Paržik. Regulacionim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja, a njegova izgradnja predviđena je na današnjoj lokaciji.

Interesantan je podatak da je zgrada Zemaljskog muzeja jedna od rijetkih na prostoru juguistočne Evrope, koja je građena namjenski za muzej.

Nakit iz zatvorenog Zemaljskog muzeja BiH na izložbi u Zagrebu

Zgrada se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijem gdje je smještena botanička bašta. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. 

Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine.

Zemaljski muzej svoja je vrata zatvorio za sve posjetitelje 4. oktobra 2012. godine i to u znak protesta zbog višegodišnjeg nerješavanja pravnog statusa ove institucije. 

Danas spada u grupu sedam institucija od državnog značaja čiji pravni status nije riješen od završetka rata BiH, čime im nikada nije određen stalni finansijer.