Zašto muslimani obilježavaju Dan ašure?

Muslimani širom svijeta u utorak, 16. jula, obilježit će Dan ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu, a simbol je berićeta, zajedništva i dijeljenja dobra među ljudima.

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 10. dan mjeseca muharrema 1444. godine po hidžri obilježava se kao Dan Ašure ili Jevmu-ašura. 

Obilježavanje dana ašure je duboko ukorijenjeno u tradiciji muslimana, ali je neophodno podsjećati da musliman vlastitu tradiciju živi i prakticira u skladu sa Kur'anom i sunnetom.

Poslanik, Muhammed, a. s. je za vrijeme svoga boravka u Meki postio deseti dan muharrema, a nakon dolaska u Medinu našao je i Jevreje kako poste Ašuru. Tom prilikom je upitao: "Šta je ovo?" Rekli su: "Ovo je lijep dan, dan u kojem je spašen Musa, a.s., sa Benu Israelćanima, od njihova neprijatelja, pa ga je Musa postio." Rekao je: "Meni je Musa bliži od vas!",pa je postio i naredio drugima da poste,

Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda a. s. je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca.

Deseti dan muharrema se također obilježava pripremanjem i služenjem posebnog jela koje su u Bosni jednostavno naziva hašure (arapski ašura). To je ustvari jedna vrsta miješanog kompota ili hošafa od voća, zrnastog povrća i žitarica.

"Bošnjačka usmena književnost spominje hašure sa 44 do 70 vrsta voća, povrća i žitarica. Ako ih se ne može više sabrati, onda mora biti najmanje sedam sastojaka hašure. Neki pisci smatraju da je broj sedam vezan za iscrpljene rezerve hrane koje je Nuh-pejgamber našao u svojim zalihama kada je njegova lađa konačno pristala na Araratu. Nuh-pejgamber je u svojim zalihama našao još svega sedam vrsta namirnica, od kojih je u znak zahvalnosti Bogu pripremio svečani objed", navedeno je u saopćenju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Navedeno je kako vjerovatno je odatle među Bošnjacima u nekim krajevima Bosne bio običaj da se berićeta radi uoči muslimanske Nove godine nabavlja i kupuje sedam osnovnih životnih namirnica, kao što su brašno od raznih žitarica, so, masnoća, riža, krompir, šećer, suho voće ili druge namirnice, zavisno od prirode poljoprivrednih kultura koje su se u datom kraju uzgajale.