Zašto dogovor SDP-HDZ 'cementira' diskriminaciju

Radiosarajevo.ba
Zašto dogovor SDP-HDZ 'cementira' diskriminaciju

Predstavljamo analizu spornih odredbi koje sadrži sporazum usaglašen između stranaka SDP, HDZ, HDZ 1990 i SBB o načinu provedbe presude Sejdić-Finci. Analizu su sačinili predstavnici organizacija civilnog društva širom BiH, okupljeni oko koalicije koja je u četvrtak 19. jula održala okrugli stol na ovu temu (Opširnije o okruglom stolu pričitajte ovdje). 

Podsjetimo, koalicija od preko 20 organizacija civilnog društva imala je namjeru da kroz ovaj okrugli stol kojem su prisustvovali predstavnici SDP-a i SBB-a (uključujući i jednu od autorica teksta sporazuma, Lidiju Korać), javnosti predoči uvjerenje da će sporazum još dublje podijeliti BiH i povećati nivo .Iz Koalicije su nakon ovog događaja saopćili: "i pored pokušaja da dobijemo obrazloženje za katastrofalna rješenja koje su SDP i HDZ-i predložili u svom dokumentu, predstavnici partija nisu ponudili niti jedan argument koji bi objasnio razloge za prihvatanje sporazuma koji bi doveo do još dublje segregacije u društvu, osim insistiranja na činjenici da je ovaj prijedlog rezultat političkog kompromisa i da se za njega može obezbijediti 'dovoljno ruku u parlamentu'.  

Ukoliko želite pogledati tekst sporazuma, odnosno njegovu radnu verziju, s obzirom da finalna verzija još nije napravljena, kliknite ovdje 

U nastavku prenosimo analizu spornih odredbi teksta, sačinjenu od strane koalicije civilnog društva:  

1.    Građani/ke BiH i Ostali ostaju i dalje diskriminirani prilikom izbora Predsjedništva BiH, budući da, prema ovom prijedlogu, Predsjedništvo suštinski biraju klubovi tri konstituivna naroda u Domu Naroda PS BiH. Isto tako, Predsjedništvo bi trebalo jednako predstavljati tri konstitutivna naroda i Ostale, što neće biti moguće već i samom činjenicom da se po ovom prijedlogu zadržavaju tri člana Predsjedništva.

2.    Učešće Ostalih u Domu Naroda FBiH i Domu Naroda PS BiH je minimalno i po broju poslanika, kao i u učešću u predlaganju i odlučivanju unutar ovih tijela, jer nemaju svoj klub, nemaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te nemaju određeno minimalno učešće u kvorumu za odlučivanje, za razliku od konstitutivnih naroda.

3.    Ovaj prijedlog slabi demokratiju, jer umanjuje legitimitet članova Predsjedništva ukidanjem njihovog direktnog izbora. S obzirom da bi se kandidati za Predsjedništvo birali iz redova parlamentarnih zastupnika, legitimitet koji bi ovi kandidati imali bio bi više nego posredan, jer bi to značilo da svaki građanin/ka koji/a glasa za svog zastupnika u Parlamentu, ujedno glasa i za njegovu kandidaturu za predsjedništvo - jasno je da se radi o dvije različite funkcije i da jedna nikako ne može dati legitimitet drugoj. Pored toga, Predstavničkom domu PS BiH je zapravo oduzeta mogućnost zaustavljanja i odlučivanja u procesu izbora članova Predsjedništva, jer je predviđeno da, ako Predstavnički dom dva puta odbije predložene kandidate Doma naroda, biraju se oni kandidati koji su predviđeni od Doma naroda.

4.    Ovaj prijedlog, budući da kao osnovu ima popis, uvodi potrebu obaveznog izjašnjavanja o etnicitetu na popisu, što nije u skladu sa postojećom popisnom formom, a također je i protivno međunarodnim preporukama i konvencijama o ljudskim pravima, te ovakav prijedlog ne može dobiti legitimitet na osnovu ovakvog neobaveznog pitanja na popisu. Naime "vrijednost glasa" bi se računala na temelju brojnosti konstitutivnog naroda u kantonima, koja bi se utvrdila prema rezultatima posljednjeg provedenog popisa, to jest izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti na popisu 2013. godine.

5.     Na ovaj način se također legitimišu rezultati etničkog čišćenja, što je kršenje odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH, kojom je ovako nešto eksplicitno zabranjeno.

6.    Isto tako, faktički bi se izmjenom Ustava odustalo od provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma o osiguravanju povratka, jer bi se prekršile njegove odredbe koje navode da nisu dopušteni “pravni popisi s diskriminirajućim namjerama i učincima” ili davanje “prednosti određenim grupama” na temelju njihove nacionalne pripadnosti.

7.     Samim uvođenjem „vrijednost glasa“, baziranoj na nacionalnoj pripadnosti, direktno se uvodi diskriminacija građana/ki u izborni sistem.

8.    Ovaj prijedlog dovodi do etničkog profiliranja stranaka, jer će svaka stranka dobijati koeficijente u odnosu na etničku pripadnost svojih kandidata, tj. svaka stranka će imati bošnjački, srpski, hrvatski i “ostali” koeficijent. Budući da će glasovi "ostalih", s obzirom na njihov neravnopravan položaj u Domovina naroda, biti manje vrijedni od glasova konstitutivnih naroda, na ovaj način će se konačno zacementirati dominacija etno-politike u BiH i dugoročno onemogućiti građanska participacija u političkom sistemu.

9.    Ovaj prijedlog smanjuje mogućnost kandidovanja predstavnika građana/ki i „Ostalih“ za skupštine kantona, jer će ovakvi predstavnici imati manju vrijednost za partije koje ih kandiduju.

10.    Također, na isti način, smanjuje mogućnost kandidovanja predstavnika konstitutivnih naroda koji bi na osnovu popisa bili brojčana manjina u jednom kantonu za skupštine kantona.

11.     Na temelju svega gore iznesenog, jedini zaključak koji se nameće jeste da bi ovakav sistem, budući na nastavak privilegovanog položaja konstitutivnih naroda u odnosu na Ostale i građane/ke - uključujući nacionalne manjine, ali i nacionalno neopredjeljene građane/ke BiH - konačno onemogućio realno otklanjanje diskriminacije i Bosnu i Hercegovinu izložio novim tužbama za kršenje ljudskih prava u političkom sistemu, te doveo do neopozivog profiliranja BiH kao države u kojoj se legitimiziraju posljedice etničkog čišćenja i uvodi aparthejd u politički sistem.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak