Za uspjeh učenika najznačajniji individualni utjecaj

Postignuća učenika osmogodišnjeg obrazovanja u BiH slična su onima iz ranijih godina, uz male varijacije. Djevojčice i dalje postižu bolji uspjeh od dječaka. Za postignuća učenika najznačajniji je individualni utjecaj. Vrlo mali je utjecaj razreda, a još manje škole. 

Rezultati su to evaluacijskog istraživanja koje je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) provela na uzorku od oko 1.900 učenika iz 79 škola širom BiH. Istraživanje je podrazumijevalo evaluaciju postignuća učenika osmih razreda iz matematike i maternjeg jezika, te je obuhvatilo i nastavnike iz tih predmeta.

Važnost kvalitetnog nastavnika

Šefica Odsjeka za analizu i statistiku APOSO Žaneta Džumhur kaže da se to može protumačiti da škola u BiH ne funkcionira kao školski sistem. 

''Drugi faktor koji utječe na postignuće učenika je to kako on vidi svog nastavnika. Da li je nastavnik jasan, šta očekuje od učenika, da li je dovoljno motivirajući, te da li su efikasne metode koje primjenjuje u radu sa učenicima?'' kazala je. 

Precizirala je da je na osnovu tih rezultata nastavnicima preporučeno da razmišljaju o tome kako ih učenici zaista vide. 

''Ono po čemu on sebe vidi kao kvalitetnog nastavnika, ne znači da je prema svim učenicima zaista takav. Da li zadovoljava potrebe i prepoznaje mogućnosti učenika pitanje je na koje se nastavnik često treba osvrnuti'', kazala je.

Modularni nastavni planovi

Iz rezultata tog istraživanja nastalo je i niz preporuka koje su namijenjene kreatorima obrazovne politike na svim nivoima. Iz Agencije se nadaju da će oni prepoznati važnost tih preporuka, s obzirom da je ''zajednički cilj da svaku buduću generaciju školovati što bolje i kvalitetnije''. 

U komponenti srednjeg stručnog obrazovanja izvršena je evaluacija pet vrsta zanimanja, a generalna je ocjena da u sistemu srednjeg stručnog obrazovanja ima niz izazova. 

''Jedan od osnovnih je da se, umjesto različitih nastavnih planova i programa, u BiH trebamo bazirati na primjenu modularnih nastavnih planova i programa koji omogućavaju sticanje znanja i vještina i lakše uključivanje u tržište rada'' pojasnio je šef Odsjeka za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje APOSO-a Dušan Sarajlić.

U modularnim nastavnim planovima i programima nastava nije klasičnog tipa, nego se odvija po zaokruženim cjelinama tzv. modulima kojih može biti dva ili više u okviru jednog predmeta. Na osnovu uspjeha koje učenik postigne mjere se njegova postignuća.

Modularni pristup u BiH?

Sarajlić kaže da u BiH postoje realne šanse za primjenu modularnog pristupa u nastavi zato što je to definirano i sadašnjim Okvirnim zakonom o srednjem stručnom obrazovanju. On kaže da svako nadležno ministarstvo ima pravo da, na svoj način, vodi obrazovnu politiku, ali i obavezu da svoje zakone o srednjem stručnom obrazovanju prilagodi Okvirnom zakonu. 

''Postoji realna šansa, imamo osnovu da u BiH primijenimo modularni pristup, ali to treba provesti u praksu. Ide se dobrim putem prema tom cilju'' kazao je Sarajlić. 

Ipak, dodao je, treba zadovoljiti niz elemenata da imamo potpuno praktično usuglašen sistem srednjeg stručnog obrazovanja sa potrebama tržišta rada. 

Slično istraživanje trebalo bi, naredne školske godine, biti provedeno među učenicima devetog razrada osnovne škole u BiH.