Vllasi: Srbija, koja je pomogla genocid, nema se šta miješati u poslove Bosne!

Pokušaj povezivanja pitanja Kosova sa "Republikom Srpskom" je besmisleno brkanje dvije posve različite stvari, kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba, ugledni advokat, politički analitičar iz Prištine i nekadašnji visoki politički funkcioner u bivšoj Jugoslaviji Azem Vllasi.

Piše: Faruk Vele

Uoči skorog nastavka razgovora o Kosovu u Bijeloj kući, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nastoji da na svaki način u cijelu priču uvuče i Bosnu i Hercegovinu, vjerujući da ima šanse da kroz kosovsko pitanje za "zelenim stolom" nametne i temu statusa bh. entiteta RS, i, jasno, budućnosti naše zemlje.

Šta Vučić želi?

Stranka demokratske akcije (SDA) saopćila je jučer da koordinirano djelovanje Vučića s vlastima RS-a u svrhu povezivanja statusa Kosova s entitetom RS, u aktuelnim pregovorima Srbije i Kosova, predstavlja nastavak agresije na Bosnu i Hercegovinu, s ciljem ugrožavanja njene cjelovitosti.

Kako na portalu Radija "Slobodna Europa" primijetio ugledni bh. novinar s američkom adresom, Kemal Kurspahić, Vučić u zauzimanju polazne pozicije za "tešku situaciju" u kojoj će se – kako najavljuje – naći srpska strana pokušava proširiti dnevni red sastanka u Bijeloj kući učestalo ponavljajući kako "ne mogu svi dobivati, a samo Srbija gubiti". Tu, bez sumnje, računa na dijelove Bosne i Hercegovine.

Otud u ovom kontekstu neko pismo iz Banje Luke i za sada nepoznata odluka Skupštine Republike Srpske koje lider SNSD-a Milorad Dodik i Željka Cvijanović žele poslati predsjedniku Srbije, gdje se, navodno, govori "o dvostrukim aršinima međunarodne zajednice za RS i Kosovo".

Zašto Bosna i Hercegovina i Kosovo ne mogu biti dio iste priče?

"Kosovo je u Jugoslaviji imalo status federalne jedinice do 1989. godine kada je Srbija nasilno pogazila taj status i stanje okupacije zadržala silom i represijom sve do 1999. godine. Zbog toga je Kosovo steklo legitimno pravo da se proglasi novom, sedmom, državom, jer bez Jugoslavije Srbija nije mogla imati nikakve veze niti nadležnosti nad Kosovom. To je nedvosmisleno utvrdio i Međunarodni sud pravde kada je 2010. godine utvrdio da "proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa Međunarodnim pravom,  niti u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 SB UN", podsjeća Vllasi.

Kako su zapadnoevropske zemlje i SAD pomogle oslobođenje Kosova od srpske okupacije, dodaje naš sagovornik, tako su pomogle i podržale proglašenje nezavisnosti, te odmah priznale ovu državu, kao i druge nastale iz sastava bivše Jugoslavije.

"Etnitet "Republika Srpska" je nastala na zločinima, na genocidu, nasilnim rušenjem Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice Jugoslavije, što je Srbija svim sredstvima, dakle i vojno pomagala. Ova Bosna i Hercegovina, sa dva entiteta, suverena i međunarodno priznata država u svojim ranijim granicama, kao i sve novonastale države, je, prije svega, mirovni "Daytonski projekt", do kojeg je došlo da bi se strašni zločini zaustavili. Poslije Daytona, svi politički i vojni rukovodioci te tvorevine zvane RS su pred Haškim tribunalom osuđeni za teške ratne zločine, zločine protiv civilnog stanovništva, pa i genocid. Srbija, koja je svim sredstvima podržala i pomagala taj zločinački poduhvat nema se šta miješati u poslove Bosne", upozorava Vllasi.
 
Uloga Amerike

Bivši srbijanski lider, Slobodan Milosević, podvlači Vllasi, je, također, bio optužen za ratne zločine. I one je potpisnik Dejtonskog sporazuma, "ali Srbija nije nikakav garant".

"Nema ona šta da garantuje. Taj potpis samo znači da Srbija mora priznati Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu, suverenu i međunarodno priznatu državu u njenim sadašnjim granicama. Amerikanci posreduju u dijalogu između Kosova i Srbije kao dvije države radi normalizacije njihovih međudržavnih odnosa. Bosna i Hercegovina, uređena po daytonskim aranžmanima, sa tim nema bas nikakve veze", poručio je Vllasi.