Velika fotopriča iz Berlina: Grad koji piše historiju Bosne i Hercegovine (FOTO)

"Berlin je prije dio svijeta, nego što je grad", rekao je njemački pisac Johann Paul Friedrich Richter. 

Za Bosnu i Hercegovinu, Berlin je grad koji je protkan kroz veliki dio njene historije. Najnovije poglavlje bosanskohercegovačke historije u Berlinu ispisano je u subotu. Film Smrt u Sarajevu Danisa Tanovića dobio je Srebrnog medvjeda, Grand Prix žirija kojim je predsjedala Meryl Streep. Zgrada gdje se održava Berlinale nalazi se u samom centru Berlina, tačnije u ulici Potsdamer. Uz Radiosarajevo.ba osjetite dio atmosfere u noći kada je Danis Tanović dobio novo veliko priznanje. 

Piše: Faruk Zametica, Radiosarajevo.ba

Bio je to treći medvjed za Bosnu i Hercegovinu, drugi srebrni, dok je jednog Zlatnog medvjeda osvojila Jasmila Žbanić, s filmom Grbavica. Njemačka je imala veliki utjecaj i na sam razvoj kinematografije u Bosni i Hercegovini. Za Sarajevo su tako zahvaljujući Hajrudinu Krvavcu i Bati Živojinoviću u zemljama širom svijeta čuli i mnogo prije lijepe 1984, ili tužne 1992. godine. Valter brani Sarajevo je bez ikakve sumnje najpoznatiji i najpopularniji film snimljen u Jugoslaviji. Pogledalo ga je preko milijardu i pol ljudi. U Kini je bio izuzetno popularan. 

U Berlinu je 1878. godine održan i Berlinski kongres na kojem je Austro-Ugarska dobila pravo da uvede svoju vojsku na teritoriju BiH. Bosna i Hercegovina postala je dijelom novog velikog i moćnog evropskog carstva, a Austrougari su ostavili veliko naslijeđe, kako u Sarajevu, tako i u drugim gradovima širom naše zemlje. 

Pred sami početak Drugog svjetskog rata jedan od dva bosanskohercegovačka nobelovca Ivo Andrić, otišao je u Berlin, kao ambasador Kraljevine Jugoslavije u nacističkoj Njemačkoj. Ivo Andrić je nekoliko dana uoči Hitlerovog rođendana, predao akreditive velikom vođi njemačkog Rajha. Kasnije je rekao kako ga je Hitler podsjetio na Mustafu Madžara. Pokušajte samo zamisliti izraz na licu Ive Andrića kada su nacističke vlasti palile knjige velikana poput Kafke i Hessea ispred zgrade Berlinske opere u čast Adolfa Hitlera. Nakon što je Hitler krajem marta 1941. godine donio odluku o napadu na Jugoslaviju, Ivo Andrić morao je napustiti Berlin. 

Zanimljivo je kako Hitler nije vodio nacističku njemačku iz Reichstaga od 1933. kada je on u velikom požaru misteriozno izgorio. Nakon ujedinjenja Njemačke, Reichstag je opet postao sjedište njemačkog parlamenta, a velika obnova dovršena je 1999. godine pod vodstvom odličnog britanskog arhitekta Normana Fostera, koji je dodao veliku staklenu kupolu. U jednoj od fotogalerija koju vam donosi portal Radiosarajevo.ba pogledajte kako danas izgleda zgrada njemačkog Bundestaga. 

Nakon Drugog svjetskog rata Berlin je bio podijeljen grad. Zapadni i istočni dio Berlina dijelio je zid dug 160 km. Sagradila ga je vlast u Istočnoj Njemačkoj i proglasila ga antifašističkim odbrambenim zidom. Svrha zida bila je onemogućiti bijeg iz Istočne Njemačke, koja je bila pod kontrolom Sovjetskog saveza u mnogo razvijeniju Zapadnu Njemačku. Zid se počeo graditi u augustu 1961. godine, a stajao je sve do 1991. godine. 

Istočnonjemački graničari ubili su u tom periodu 138 osoba koje su pokušale pobjeći na drugi stranu. Tokom tog perioda 5.075 ljudi uspjelo je pobjeći. Dijelovi zida stoje i danas da svjedoče ludilu hladnog rata. Jedan od njih je i Checkpoint Charlie, najpoznatiji granični prelaz između dvije Njemačke. Naziv je dobio po NATO abecedi (Alpha, Bravo, Charlie...). Na tom mjestu jedni nasuprot drugima stajali su sovjetski i američki tenkovi, napunjeni bojevom municijom. 

Samo dvije godine nakon pada Berlinskog zida, počela je podjela jedne druge države. Počeo je rat u Jugoslaviji, a Njemačka je iz Bosne i Hercegovine tokom ratnog vihora primila preko 200.000 izbjeglica. Građani Bosne i Hercegovine iza sebe su ostavljali opustošena sela, spaljene kuće i ognjišta, a ispred njih su stajala Brandenburška vrata i na njima bogovi mira u kočiji s četiri konja. Kao da u prašini iza sebe ostaviše državu koja sada krvari, a u kojoj je bilo toliko lijepo, da će neki reći: "Bila su to vremena kada je Bog hodao po zemlji". Kultura se sasvim sigurno više cijenila nego danas. 

U neposrednoj blizini Brandenburških vrata nalazi se spomenik židovskim žrtvama u Evropi tokom Drugog svjetskog rata. Spomenik je sastavljen od 2711 betonskih blokova obojenih u sivo, koji poput kovčega predstavljaju šest miliona ubijenih Židova tokom Drugog svjetskog rata. Njemačkoj je trebalo skoro 60 godina da napravi ovakav spomenik, a i nama ostaje nada da će se narodi bivše Jugoslavije suočiti s demonima prošlosti i priznati grijehe. Tada bismo i mi mogli krenuti naprijed, a političari koji još uvijek igraju na kartu ugroženih nacionalnih interesa i tako skupljaju jeftine predizborne poene, konačno bi se mogli posvetiti ozbiljnim društvenim problemima. Nažalost, mnogo će Miljacke proteći prije nego što se to desi. 

Berlin je i jedan od centara evropske kulture. Velebne građevine krase ovaj grad, ali i događaji koji su obilježili jedan periodu u evropskoj kulturi. Stup pobjede jedna je od lokacija koje morate posjetiti kada odete u Berlin. Zlatna Victoria, koja je postavljena na vrhu Siegesaulea drži lovorov vijenac u desnoj ruci, a u lijevoj željezni križ. Stup se nalazio ispred Reichstaga sve od pobjede Pruske u dansko-pruskom ratu, a potom su ga nacisti premjestili na današnju lokaciju. Ukoliko ste ljubitelji dobrog provoda, Stup pobjede podsjetit će vas na Love Parade, koji se od 1989. do 2003. godine održavao u Berlinu, upravo na tom mjestu. 

Za kraj priče ostavit ćemo vjeru. Vjeru kako Bosnu i Hercegovinu čekaju bolji dani. Vjeru kako će rezultati koje ostvaruju Danis Tanović, Amel Tuka, košarkaši, Edin Džeko, Mirza Teletović, postati pravilo a ne izuzetak. Kako će im se pridružiti i oni iz drugih sfera društvenog i političkog života. Vjeru u bolje sutra nam ne mogu uzeti.