Uskoro urbanističko rješenje za Sarajevski ratni tunel

Time bi ovaj kompleks postao savremeni memorijalni centar.

Konkurs za izradu tog idejnog rješenja raspisan je u prvoj polovini oktobra i bit će otvoren 40 dana, a direktor Fonda Nurudin Džiho rekao je Feni da je to prva faza te da projektni zadatak i pripreme radi struka.

"Kada budemo dobili idejna rješenja i žiri koji smo formirali, izabere prvo, drugo, treće rješenje, tog trenutka ćemo uključiti i Međunarodni aerodrom Sarajevo te općine Ilidžu i Novi Grad Sarajevo jer će biti javna prezentacija i svi zainteresirani mogu da prisustvuju i daju svoje prijedloge i primjedbe", kazao je Džiho.

Govoreći o korištenju tunela u kompletnoj dužini ispod aerodroma, naveo je da su zaposlenici Fonda memorijala i predstavnici Ministarstva za boračka pitanja KS-a imali dva sastanaka s menadžmentom Aerodroma.

"Zahvaljujem im na razumijevanju i pokušavamo zajedno da iznađemo način i ispunimo sve uslove koje bi nam eventualno dala Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) ili Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, da bismo mogli to koristiti", objašnjava Džiho.

Upozorio je da će tunelska cijev, ako se ne napravi ozračenje, vrlo brzo biti uništena.

"Betonirana je dužina tunela od 700 metara, ostalo je još samo 30 metara da se spoji s kućom Kolara. Mora se hitno napraviti ozračenje, jer je tunel već godinama zatvoren i bojim se da se počeo kruniti beton. Vide se armature. Pod hitno moramo da napravimo neko rješenje da ga sačuvamo, inače, ako ostane ovakvo još godinu-dvije, tri, on će se samo urušiti", upozorio je Džiho.

Sarajevski ratni tunel je napravljen tokom opsade Sarajeva 1993. godine. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorija, koje je držala Armija RBiH, Dobrinju i Butmir.

Tunel je, vođen građanskom i političkom inicijativom, dovršen i otvoren 30. jula 1993. godine. Tog dana, Sarajevo je dobilo mali, ali siguran prolaz, tj. vezu s Butmirom, Igmanom i ostatkom slobodnih teritorija Bosne i Hercegovine.

Tunel je bio put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, robe i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju na pragu 21. stoljeća.

Prosječno, kroz tunel je prolazilo i do 4.000 ljudi dnevno. Prelazak tih oko 800 metara dugog tunela nekad je trajalo i po dva sata. Kada bi promet bio manji, tunel se mogao proći za nekih 15 do 30 minuta.

Ukupna izvedena dužina objekta D-B iznosila je 785,5 metara. Visina tunela bila je između 1,5 i 1,8 metara, a širina oko jednog metra.

Budući da je Tunel 1996. godine pretvoren u muzejski kompleks njega svakodnevno posjećuju brojne turističke grupe.