'Udružene žene': Svaka četvrta žena u BiH doživjela neki od oblika partnerskog nasilja

Svaka četvrta žena u Bosni i Hercegovini doživjela je neki od oblika partnerskog nasilja bilo da je u pitanju psihičko, fizičko, ekonomsko ili seksualno nasilje, javlja Anadolu Agency.

Ove podatke Agencije za ravnopravnost polova BiH iznijela je Amela Bašić Tomić, koordinator Sigurne kuće Fondacije Udružene žene na konferenciji za novinare u Banjoj Luci, održanoj povodom Međunarodnog dana žena. Ona je objasnila da se žene najčešće odlučuju da prijave nasilje tek kad dožive neki od oblika fizičkog nasilja. 

Gorica Ivić, projekt koordinator Fondacije Udružene žene istakla je da se "i danas krše ženska ljudska prava od kojih je jedno od osnovnih pravo na život bez nasilja". 

"Žene su i danas u situaciji da trpe nasilje i da moraju da se bore protiv njega", kazala je Gordana Ivić.

U okviru Fondacije Udružene žene funkcionira besplatni SOS telefon na koji (pozivajući broj 1264) žene 24 sata dnevno mogu prijaviti nasilje. U prošloj godini zabilježeno je 1114 poziva na ovaj broj, a uglavnom se radi o ženama koje su doživjele kombinirani oblik nasilja. 

Jedan od većih problema je što nasilnici ne budu adekvatno kažnjeni. Članice Fondacije Udružene žene istaknule su i da se uglavnom izriču novčane kazne, a nerijetko i žene koje prijave nasilje na kraju moraju platiti kaznu kao i zlostavljač. Drugim riječima, tretiraju se kao aktera prekršaja, zbog čega se žrtve nasilja rjeđe odlučuju da prijave slučaj.

"Nemamo informacija da je u Banjoj Luci od donošenja zakona izrečena niti jedna zaštitna mjera", kazala je Amela Bašić Tomić i dodala da zatvorskih kazni za nasilnike uglavnom nema, odnosno svode se na uvjetne kazne.

Prema njenim riječima, nasilje nad ženama predstavlja i uzrok i posljedicu siromaštva i socijalne isključenosti i upravo su i nezaposlenost i siromaštvo dva najčešća uzroka zbog kojih žene žrtve nasilja odlučuju da ostanu u nasilnim zajednicama i ne prijavljuju institucijama sistema. 

Zbog toga se prilikom boravka žrtava nasilja u sigurnim kućama radi na izlaznoj strategiji jer je zaposlenje osnovni preduvjet materijalne sigurnosti i omogućavanje normalnog života. Dodatni problem je što se često radi o ženama koje nemaju adekvatan nivo obrazovanja, nisu dugo radile, ili su zbog nasilja dodatno iscrpljene i izgubile su samopouzdanje. 

Zato se Fondacija Udružene žene zalaže i preporučuje da se omoguće programi zapošljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije i samozapošljavanja žrtava nasilja.

Zvijezdana Marković, pravni asistent Fondacije Udružene žene istaknula je da podaci nisu zadovoljavajući ni kada je u pitanju učešće žena u političkom životu u BiH. Naglasila je da je nakon Općih izbora održanih 1996. godine u Parlamentarnu skupštinu BiH izabrano 2,3 odsto žena, a 2014. godine 23,8 posto. 

"Žene su i danas vrlo često isključene iz političkog života i procesa donošenja odluka, te ne učestvuju u ključnim pregovorima. Učešće žena u strankama mora se shvatiti kao potencijal, koji se treba afirmirati prije, za vrijeme i poslije izbora, a ne kao puka kvota", istakla je Zvijezdana Marković.