U nas nikad niko nije osuđen za govor mržnje
Radiosarajevo.ba
Generalna sekretarka Udruženja "BH novinari" Borka Rudić izrazila je žaljenje zbog inertnog odnosa pravosudnih institucija u BiH kada je u pitanju procesuiranje sveprisutnijeg govora mržnje u medijima, jer bez krivične sankcije neće biti kvalitetnijeg suzbijanja takvog govora iako na njega neprestano upozoravaju organizacije civilnog društva i medijske institucije.
Borka Rudić je u razgovoru za Agenciju FENA o ovoj temi kazala da "BH novinari" uz podršku Vijeća Evrope rade monitoring medija u periodu od 1. augusta do 31. decembra o korištenju jezika mržnje u medijima neposredno prije početka izborne kampanje, poslije kampanje i u nekom mirnijem periodu do kraja godine.
Fokus monitoringa je utvrđivanje situacija u kojima se pojavljuje jezik mržnje da li je to kroz novinarske tekstove odnosno da li su izvori mržnje sami novinari i mediji ili se radi o prenošenju izjava koje u sebi imaju elemente jezika mržnje, huškanja ili uvreda na nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj osnovi.
"Problem je i što se u javnosti vrlo često pojavljuje jezik mržnje čiji su autori javne ličnosti, ne samo političari nego i osobe iz kulturnog i javnog života, sportskih organizacija. Oni se često pojavljuju kao autori jezika mržnje i širenja netrpeljivosti prema drugačijem i drugom", ističe Rudić.
U okviru projekta Vijeća Evrope kojeg zajednički implementiraju Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće za štampu te "BH novinarima“ i druge medijske institucije u BiH, pokušat će se naći način da se govor mržnje sankcionira na adekvatan način.
"To bi značilo procesuiranje žalbi na medije koji koriste govor mržnje kroz žalbe RAK-u i Vijeću za štampu, a drugi nivo bio bi podnošenje krivičnih prijava, jer širenje govora mržnje i uvreda na nacionalnoj osnovi su krivična djela u BiH i naša tužilaštva i pravosuđa bi trebali ozbiljnije da rade na tim pitanjima", naglašava Rudić.
Prema njenim saznanjima ni jedna tužba, kada je riječ o govoru mržnje, nije procesuirana u BiH te stoga nema ni jedne presude za govor mržnje koji je intenzivnije, kaže Rudić, nakon izbora 2006. godine prisutan u BiH, budući da je u periodu neposredno poslije rata suzbijen govor mržnje i u medijima i javnom prostoru.
U okviru ovog monitoringa bit će analizirana i bh. pravna legislativa i da li zakonski okvir u BiH ostavlja dovoljno prostora za učinkovitu reakciju tužilaštava i ostalih pravosudnih institucija u procesuiranju govora mržnje.
"Neki pravni eksperti smatraju da nije dovoljno precizno definirano krivično djelo govora mržnje u bh. zakonodavstvu i kroz ovaj projekat u narednom periodu ćemo se zajedno s kompetentnim ekspertima baviti unapređenjem tog sistema", najavljuje Rudić.
Podsjeća i da bi tužilaštva po službenoj dužnosti morala pokretati postupke odnosno istrage te na bazi tih istraga adekvatno procesuirati slučajeve govora mržnje.
"Ne znam ni za jedan takav slučaj, a konkretno "BH novinari" su čekali dvije i pol godine da tužilaštva na različitim nivoima procijene jedan slučaj i kažu kako u tom slučaju nema elemenata govora mržnje ili bilo kakvog drugog oblika krivičnog djela", navodi za primjer Rudić, dodajući da je Udruženje na takvu odluku podnijelo žalbu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.