U Bihaću je počelo rođenje Jugoslavije: 80 godina od Prvog zasjedanja AVNOJ-a

Bihać je krajem 1942. i početkom 1943. godine postao sjedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva NOP-a i središte oružane borbe naroda Jugoslavije.

U njemu je 26. i 27. novembra 1942. održano osnivačko i Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Predviđeno je bilo da Skupštini prisustvuje 79 članova, od kojih na zasjedanje nisu mogla stići sedamnaestorica usljed neprijateljskih dejstava (delegati Slovenije i Vojvodine).

AVNOJ je konstituiran kao općenacionalno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta.

Prvo zasjedanje AVNOJ-a je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Ono je imalo oblik parlamentarne sjednice na kojoj su se pitanja od najveće državne važnosti razmatrale javno pred prisutnom publikom.

Ovaj događaj, kako su i proteklih godina govorili brojni poštovaoci Jugoslavije i antifašističkih tekovina iz zemlje i regiona na svečanosti obilježavanja AVNOJ-a, predstavlja vrlo značajan datum za noviju historiju Bosne i Hercegovine, kada su udareni temelji njene cjelovitosti i otvorenosti za sve narode i narodnosti.

U otporu fašizmu Bihać je bio jedna od svijetlih tačaka Europe, koja je u to vrijeme gotovo sva bila pod čizmom fašističke Njemačke. 

U periodu od 2. do 4. novembra 1942. godine oslobođen je Bihać i njegova okolina.

Bihać je postao glavni grad oslobođenoga teritorija koji je obuhvatao skoro jednu petinu teritorija predratne Jugoslavije. Ova slobodna teritorija nazvana je Bihaćka republika i trajala je 86 dana. 

U Bihaću je u vrlo kratkom vremenu tadašnja vlast stvorila elemente za nastanak Jugoslavije.

AVNOJ je bio temelj bivše federativne države u kojoj je jednakost i ravnopravnost bila osnovna postavka. Upravo zbog toga je ovo događaj od izuzetnog značaja za današnju BiH, jer svjedoči njenu državnost i integritet.