Pokušaj prekrajanja BiH u Zagrebu u novom pakovanju: Stiže i američki lobista. Tema - treći entitet

Priča o prekrajanju unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine ponovo se ovih dana "budi" u Zagrebu, te je i ovaj put upakovana u formu međunarodnog okupljanja i akademsko-političkog dijaloga. Iza retorike o "tradiciji", "stabilnosti" i "identitetu", sve se otvorenije artikulira potpuno neprihatljvi narativ o trećem entitetu u Bosni i Hercegovini.

Sve se dešava na događaju imena TradFest, a ideja trećeg entiteta sad se pokušava iznijeti pred međunarodnom publikom, uz prisustvo utjecajnih aktera iz konzervativnih krugova Zapada i, očigledno, pod skrivenom sjenom vlasti susjedne države. Time se pitanje unutrašnjeg preustroja BiH ponovo "zaziva", ne samo kao teorijska mogućnost, nego kao tema koja se nastoji legitimirati kroz diskurs stabilnosti, sigurnosti i navodnih "geopolitičkih nužnosti".

U tom kontekstu, TradFest u Zagrebu prerasta okvire ideološkog skupa i postaje prostor u kojem se, iza zatvorenih narativa o vrijednostima, zapravo ispituju granice politički (ne)mogućeg u Bosni i Hercegovini i testira koliko daleko takve ideje danas mogu dobiti institucionalni i međunarodni odjek. No, krenimo redom. 

Zagreb o BiH kao neuspjeloj državi

Dakle, 24. i 25. aprila, u hotelu Dubrovnik u Zagrebu odvija se manifestacija o kojoj organizatori kažu: "TradFest je godišnja međunarodna manifestacija tradicionalnih i konzervativnih lidera, mislilaca i aktivista koji svojim djelovanjem potiču uspostavu tradicionalnih i konzervativnih vrjednota u Hrvatskoj i svijetu."

Pa će okupljeni u subotu 25. aprila raspravljati na panelu "Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta"!

Na TradFestu će biti predstavljen i memorandum o hrvatskom entitetu u Bosni i Hercegovini (...), a komentare i daljnje korake nakon predstavljanja memoranduma, pod moderiranjem Petra Bagarića, trebali bi dati penzionirani kardinal Vinko Puljić, zatim James Carafano iz Heritage Foundation, Ivan Pepić, Sveučilište obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", potom Boris Havel, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Nino Raspudić, zastupnik u Saboru Hrvatske, te Zoran Krešić, hercegovački novinar, iznimno blizak HDZ-u.

Carafano je govornička zvijezda događaja, ali i znak odakle sve dolazi, uključujući i novac. Naime, Carafano je jedan od vodećih ljudi američkog konzervativnog think-tanka Heritage Foundation bliskog predsjedniku Donaldu Trumpu. Max Primorac je također član Heritagea, a Carafano, koji u Zagrebu stiže s govorom naslova "Hrvatski treći entitet u Bosni i Hercegovini – jamac stabilnosti?", u fokusu javnosti bio je i prije dvije godine kada je objavljeno njegovo pismo u kojem bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja optužuje da "tjera kršćane da se povinuju muslimanima".

Puljić, kojem će biti uručena i "nagrada za životnu posvećenost vjeri i identitetu Hrvata u Bosni i Hercegovini", govorit će na temu "Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini: vrijeme za stabilnost", dok će Ivan Pepić izlagati na temu: "Kakav bi bio hrvatski treći entitet?".

Da priča bude "potpunija", da ne kažemo "legitimnija", pobrinuo se Večernji list, izdanje za BiH, koji donosi intervju s Carafanom, naslovom "Sjedinjene Države nisu protiv trećeg entiteta u BiH". U narečenom intervjuu, Carafano priča kako centralizirana i homogena BiH "neće zaživjeti", dok je za Hrvatsku rekao da ima "vrlo dobru poziciju" u novim globalnim okolnostima.

Govoreći dalje o BiH u navedenom intervjuu, poručuju kako ni regija ne želi centraliziranu BiH. Zašto bi regija odlučivala kakva naša domovina treba biti, američki think-thanker ne elaborira. 

Šta se nameće kao pitanje?

U konačnici, pitanje koje se nameće nije šta o Bosni i Hercegovini misle panelisti u Zagrebu, niti kakve se teze pokušavaju upakovati u jezik stabilnosti i geopolitike, nego ko ima pravo da o toj zemlji odlučuje. Jer svaka ideja koja se ponovo vraća kroz narative o "nužnosti" i "rješenjima", a zaobilazi glas njenih građana, ne govori o stabilnosti, nego o kontinuitetu pokušaja da se Bosna i Hercegovina posmatra kao prostor za projekte, a ne kao država svojih ljudi. I upravo u toj razlici leži suština: između političkih konstrukcija koje dolaze izvana i stvarnosti zemlje koja, uprkos svemu, opstaje iznutra.

Da zaključimo riječima bivšeg reisul-uleme Mustafe Cerića koji je u kolumni na Preporodu ovim povodom zabilježio sljedeće:

"Govori o 'trećem entitetu' često se predstavljaju kao tehničko rješenje, kao administrativna racionalizacija. Ali iza te terminologije stoji nešto mnogo starije i opasnije: ideja etničkog razgraničenja, teritorijalizacije identiteta, pretvaranja ljudi u granice. To nije put stabilnosti. To je put stalne fragmentacije, beskonačne podjele, političkog aparthejda. I zato je važno reći jasno: država Bosna i Hercegovina nije "neuspjela država" zato što nije savršena. Ako bi to bio kriterij, malo bi koja država opstala pod tim nazivom. Ona je složena država, historijski opterećena, politički blokirana, ali i dalje živa, funkcionalna u svojoj osnovi, i prije svega naseljena ljudima koji imaju pravo da odlučuju o sebi.

Ono što se često zaboravlja u tim zagrebačkim panelima jeste najvažnija činjenica: Bosna ima svoje građane. Ima Bošnjake, Hrvate, Srbe, i sve druge koji ne pristaju da budu svedeni na tuđe kategorije. Ima društvo koje misli, raspravlja, griješi i uči. I ima generacije koje više ne prihvataju da im se sudbina kroji bez njihovog glasa. Možda je nekada bilo moguće govoriti o Bosni bez Bosne. Možda je nekada bilo moguće crtati karte bez ljudi. Ali danas to više nije moguće. Ne zato što je neko to zabranio, nego zato što se promijenila sama bosanska svijest, svijest o tome da nijedna odluka o Bosni ne može biti legitimna bez Bosne."