Treća je pala: Historijski muzej je zatvoren

Historijski muzej BiH zatvorio je svoja vrata - do daljnjeg. Na sastanku uposlenika muzeja održanom u srijedu 4. januara, potvrđena je ranije donešena odluka da od ovog dana Muzej zatvori svoja vrata za posjetitelje. 

Ovo je treća od sedam institucija kulture na državnom nivou koja je zbog neriješenog pravnog statusa i totalne besparice bila primoranazaključati svoja vrata. Ostaju još četiri, no kako saznajemo, i u njihovim kolektivima se već razmišljalo o zatvaranju. U nastavku slijedi razgovor sa gospođom Muhibom Kaljanac, direktoricom historijskog muzeja BiH:

Kaljanac: Naša strategija je bila da svih sedam institucija u istom danu zatvore vrata, jer to bi bilo šokantnije za naše političare. Za javnost bi bilo pogubno, za korisnike još gore. Npr. Nacionalna univerzitetska biblioteka ima jako puno svojih korisnika, čitalaca, a ima ih i naša stručna biblioteka koju koriste studenti, naučini radnici... Svi smo mi na neki način imali određene razloge da ne zatvaramo. Ali, s obzirom na nemoguće uslove, velikz hladnoću i nedostatak finansijskih sredstava, mi ne možemo primati više ni stranke ni posjetitelje.Uposlenici su na današnjem sastanku odlučili da se Muzej zatvori za javnost

RadioSarajevo: Koliko uposlenika imate i koliko od njih je stručno osoblje?
Kaljanac:  Ima nas sedamnaest, a od toga, na žalost, samo 5 stručnih radnika historičara, što je mali broj s obzirom na historijski period koji obuhvaćaju postavke Muzeja, a to je od dolaska Slavena do danas. Prije rata Muzej je imao 42 zaposlenih od čeka su bila 22 profesora historije - stručna radnika. 

RadioSarajevo: Svi ovi ljudi rade za veoma nisku plaću, a pri tom je niste dobili od juna.
Kaljanac:  U protekloj godini izostalo je finansiranje od strane Ministarstva civilnih poslova, što je bila posljedica neusvajanja budžeta, odnosno nepostojanja vlasti. Muzej se našao u izuzetno teškoj situaciji i imamo dosta dugovanja vezanih uz režijske troškove. Pet zadnjih plaća u ovoj godini nije isplaćeno, tako da ljudi nemaju motivacije, jer plaće su osnovne za njihov život. Međutim, ako nam sada isključe struju, u pitanje dolazi i alarmni sistem, i mi tada moramo biti zatvoreni i bez ovih ostalih razloga.  

RadioSarajevo.ba: Jeste li dobili ikakav odgovor od strane zvaničnika u prethodnim danima, otkako ste najavili zatvaranje?
Kaljanac: Inicijativa je potekla u Federalnom parlamentu da se ovaj Muzej, Zemaljski muzej i Umjetnička galerija potpomognu. To je još uvijek samo inicijativa, ali ja imam nadu da će Federacija preduzeti nešto. Ja se duboko nadam da ćemo dobiti neku finansijku pomoć.

RadioSarajevo: Da li znate da se najozbiljnije razmatra ponovni izbor Sredoja Novića za Ministra civilnih poslova? Šta vam to znači?
Kaljanac: Ništa naročito mi to ne znači. Ministra smo vidjeli samo jednom, prije pet godina, kada je okupio svih sedam direktora. Porazgovarali smo, iznijeli svoje probele i nikada više se nismo vidjeli. Prema tome, to ništa ne znači. Mi smo svake godine dobijali 160.000 od Ministarstva, a nama je za normalan rad potrebno negdje oko 450.00 do 500.000 godišnje. Uz sufinansiranje iz kantona mi smo mogli izaći godišnje na 225.000, ali u 2011 je izostao novac iz Ministarstva civilnih poslova. 

RadioSarajevo: Neki intelektualci i javne ličnosti koje su se imenom i prezimenom oglasili povodom vašeg problema u javnosti, uvažavajući činjenicu da se najveći dio krivice za ovakvo stanje krije u političkim igrama, smatraju da jedan mali dio odgovornosti ipak leži i na rukovodsvima ustanova. Kako vi to komentirate?
Kaljanac:Ne slažem se sa njima, jer mislim da,s obzirom na situaciju, muzeji jako dobro rade. Rješavanje pravnog statusa je prioritet svih prioriteta, da bi mi tada imali odriješene ruke za dalje postupke. Sa time bi se riješilo pitanje upravnih odbora, koje mi nemamo, a time i izbori novih direktora. Rješavanjem pravnog statusa sve bi bilo dovedeno u neki normalan red. A izjave pojedinaca da muzeji mogu da se samofinansiraju je apsurd. To ne može nigdje u svijetu. Mi možemo neka sredstava dobiti od prijekata, ali potrošimo ih na te projekte. Ja smatram da muzeji ne mogu da opstanu bez finansijera. Onaj koji je osnivač, taj mora i da ga finansira. 

RadioSarajevo: Koliko sredstava dobijate od koncesije za ugostiteljski objekat Tito?
Kaljanac: Od njih redovno dobijamo zakupninu, a tim sredstvima onda podmirimo neke režijske troškove. Strana sa koje se nalazi Tito ranije je bila neobezbijeđena, a sada ipak ima kakvu takvu zaštitu. Oni su preuzeli obavezu održavanja, mimo zakupnine. To je nama značajno. 

RadioSarajevo: Koliko posjeta Muzej u prosjeku bilježi?
Kaljanac: U ljetnom periodu, od maja do oktobra, ima dosta posjeta. Zbog toga smo i produžili rad Muzeja u ljetnom periodu na sve dane u sedmici.Bilo je zaista dosta posjetilaca, od čega je bio veliki broj stranaca i ljudi iz dijaspore. Bilježili smo sigurno oko desetak hiljada posjetilaca tokom godine.

RadioSarajevo: Kakva je suradnja sa školama?
Kaljanac: Prethodnih godina je bilo malo više. Imali smo suradnju sa Pedagoškim zavodom te Ministarstvom za obrazovanje te su se odvijale organizovane posjete škola, a naši kustosi su održavali i radionice.To je bilo značajno za učenike, a i funkcionisalo je. 2010. godine smo pokrenuli i projekat Muzej u školi kojim pribiližavamo muzej učenicima, a koji ćemo i nastaviti bez obzira na zatvaranje. Posebnost tog projekta je što su učenici uključeni u samo realizaciju i preuzimaju ulogu kustosa.

Odluka o zatvaranju Historijskog muzeja BIH

Dossier: Smrt Muzeja

Tim Clancy: "Headshift"/ Promjene u glavama