Trans zajednica u BiH: Život u strahu, skrivanju i nerazumijevanju

Da vas neko pita kakve su vaše asocijacije na temu transgendera/transrodnosti, vjerovatno ne biste imali pojma o čemu se tu radi.

Transrodnost je oznaka za rodne identitete osoba (muški, ženski, oba, nijedan), koje se ne uklapaju u tradicionalne binarne modele spolnih/rodnih podjela – pojednostavljeno, to su osobe čiji rodni identitet nije jednak njihovom spolu, odnosno, osoba ne potpada pod tradicionalne podjele na muško i žensko.

Transrodnost obuhvata: transvestizam, cross dressing (kod nas često nazivano preoblačenjem), svjesno androgine osobe, genderqueer osobe, kao i drag queensice i drag kingove.

Transrodne osobe mogu imati karakteristike koje su povezane s jednim rodom (koji je drukčiji u odnosu na njihov spol), zatim karakteristike oba roda, mogu se definirati negdje između u rodnom kontinuumu ili mogu biti van rodnih definicija.

Ove osobe u našoj zemlji spadaju u jednu od najmanje vidljivih manjinskih grupa, pogotovo jer kod nas ne postoji svijest o razlikovanju roda i spola. Kada se počne govoriti o ovome, većina ispoljava netrpeljivost i mržnju kao rezultat uvjerenja da su biološka žena i biološki muškarac jedina dva spola i roda.

Transrodne osobe tako se guraju na marginu društva i sferu ilegalnog rada (između ostalog i prostitucije), samoubistva i u krug nasilja koji se skoro nikada ne spominje u široj javnosti. Izložene su raznim oblicima nasilja, nerazumijevanju članova porodice, prijatelja, školskih drugova i radnih kolega... društvo ih ismijava, dok ove osobe nemaju zagarantirana ni osnovna ljudska prava.

U biti, okolina ovdje često diktira osjećaj pripadnosti, a taj fenomen posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju transrodne osobe.

Arian Kajtezović, aktivist udruge za promicanje prava transrodnih osoba TransAid iz Hrvatske, ranije je ove godine otkrio da u našoj zemlji djeluje neformalna grupa aktivista i aktivistica koja okuplja transrodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini. Njihova Facebook grupa broji nekoliko stotina članova.

„Ukoliko ih zaustave na ulici pri rutinskoj provjeri dokumenata, velika je vjerovatnoća da će imati problem s organima vlasti ukoliko ne liče na sliku s osobne iskaznice. Najčešće probleme vezane za trans osobe nalazimo prilikom tema školstva, zdravstvene zaštite, zapošljavanja i državne administracije.“

U aprilu su održali dvodnevne radionice, kojima je prisustvovalo 15-ak osoba iz BiH i na taj način se nekako tek počinje graditi trans-zajednica u BiH.

„Ono što bih rekao da je specifično za trans zajednicu je da dosta osoba živi u strahu, pogotovo trans žene, i mnogo manje trans žena se uključuje u sam rad organizacija. Naprimjer, na konferenciju koja je održana u Sarajevu u aprilu – nijedna trans žena nije došla. Neke koje su se javile su bile pozvane, ali se nisu usudile doći. Trans ženama je teže da se uključe u zajednicu, nekako mnogo više žive u strahu i tajnosti, baš zato što ima više diskriminacije prema njima, nasilja i problema. Tako da je stvar na kojoj se treba dodatno raditi. Također, često je internet taj koji stvara kakav-takav siguran prostor. Tu se osobe mogu lakše javiti, otvoriti“, kazao je Kajtezović za portal Lgbt.ba.

Činjenica je da ove osobe žive i u BiH, ali većinu svog života u BiH provedu skrivajući se od samih sebe i/ili skrivajući se od društva.

Trans osobe nisu u mogućnost da u BiH promijene spol, a i kada to urade negdje u inostranstvu nemaju mogućnosti da zamijene lične dokumente. Iako država zna za ovaj problem nijedan zakon ni pravilnik nije donesen niti predložen da bi se popravila situacija koje se vrti u krug.

„Jedino logično rješenje koje bi lišilo probleme za sve koji dolaze u doticaj s ovim temama, i trans osobe i administraciju i sve ostale sfere, jeste da država donese jedinstven zakon kojim bi trans osobe lako i bez mnogo maltretiranja promijenile spol, izgled i dokumente. Na kraju, ostaje se nadati da bi ovaj zakon bio implementiran u našoj državi“, poručuje Barbara Pervan na portalu Lgbt.ba.

Ukoliko niste znali, Vjeran Miladinović Merlinka (14. oktobar 1958 — 22. mart 2003.) bio_la je prva osoba koja se javno identificirala kao transvestit na prostorima bivše Jugoslavije, u Beogradu.

Bio je poznat po svom specifičnom stilu – duža plava kosa, jaka šminka, šareni dezeni odjeće, uske mini suknje, visoke potpetice i uzrečica “sestro slatka” kojom se obraćao svima. Reditelj Želimir Žilnik bio je očaran njegovim_nim talentom, te je Merlinka 1986. godine zaigrala u dva Žilnikova filma – Beograde, dobro jutro i Lijepe žene prolaze kroz grad, a 1995. godine ostvarila glavnu ulogu u filmu Dupe od mramora (Marble Ass). Napisala je i autobiografski roman Terezin sin 2001. godine.

Živjela je od pružanja seksualnih usluga muškarcima. U martu 2003. godine ubijena je u 45. godini života. Ubrzo su osumnjičeni bili uhapšeni: za ubistvo je bio optužen Faik Ramadani, dok je tada maloljetni Bejtul Raćipi optužen da je pomagao Ramadaniju poslije ubistva. Obojica su u maju 2004. oslobođena optužbi uslijed nedostatka dokaza. Za ubistvo do sada niko nije odgovarao. Merlinka je često otvoreno govorila u medijima, kada joj je bila pružena prilika, da je travestija često izlagala fizičkom nasilju.

Najpoznatije transrodne ličnosti su Caitlyn Jenner, Andreja Pejić, Geena Rocero, Laverne Cox, Alexis Arquette, Isis King, Chaz Bono...