Pravni eksperti o izjavi Milanka Kajganića: Da li je diskusija o genocidu zapravo negiranje?

Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić podigao je mnogo bure svojim izjavama o procesuiranju osoba koje negiraju genocid u BiH. 

U nedavnom razgovoru za RTRS, Milanko Kajganić izjavio je, između ostalog, da nije u skladu s Krivičnim zakonom BiH da se svaka diskusija o genocidu smatra negiranjem istog. 

U Tužilaštvu BiH je formiran predmet protiv glavnog tužioca zbog ovih izjava. On je, s druge strane, rekao kako je kritikovao široko postavljanje samog zakona, te da to otežava rad tužiocima. 

Sam zakon je, koristeći bonske ovlasti, nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 22. jula 2021. godine. 

Od tog momenta pa do danas formirano je više desetina predmeta po ovom zakonu, ali još uvijek nije podignuta niti jedna optužnica. 

Tužilaštvo BiH se najviše 'krilo' iza jednog dijela članka 145a (3), koji kaže: "...usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine..."

Iako je bilo direktnih i otvorenih slučajeva negiranja genocida, kao što je to uradio portparol SNSD-a i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Radovan Kovačević, niti jedan nije procesuiran. 

Međutim, izjava Milenka Kajganića pokrenula je drugu vrstu razgovora u javnosti.

Radije nego da se manjak aktivnosti 'pravda' time da prijašnje negiranje genocida u Srebrenici nije urađeno u svrhu izazivanja međunacionalne mržnje, Kajganić je izjavio kako se pod ovim zakonom ne može sankcionisati diskusija o tome da li se ovaj zločin može okarakterisati kao genocid, ili je to barem njegov stav. 

U svakom slučaju, pravna diskusija je trebala završiti presudama Međunarodnog krivičnog suda u Hagu. Podsjetimo, za genocid su, između ostalih, osuđeni Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Radoslav Krstić, Ljubiša Beara, i mnogi drugi. Radi se o pravomoćnim presudama. 

Treba još svakako spomenuti još jednu zemlju koja ima zakon o negiranju genocida - Njemačku. U ovoj državi, negiranje zločina koje je počinio nacistički režim, uključujući i Holokaust, nosi kaznu zatvora od maksimalno pet godina. Ovaj zakon je donesen još 1994. godine. 

Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je nekoliko advokata iz BiH s pitanjem - da li se diskusija o genocidu može smatrati negiranjem istog? 

Advokat Ermin Gačanović mišljenja je da diskusija o genocidu ne mora nužno biti negiranje zločina, ali on vidi problem u drugim dijelovima zakona. 

"Najveći problem unutar ovog zakona je što se moraju svi elementi poklopiti kako bi došlo do optužnice. Iako imamo osobe koje su negirale, umanjivale i opravdavale genocid, jako je teško dokazati da su to uradili s ciljem izazivanja međunacionalne mržnje", izjavio je advokat Gačanović. 

Pri tome je dodao da je problem i veliki prostor za interpretaciju, ali i manjak truda iz Tužilaštva BiH. 

"Visoki predstavnik se potrudio donijeti zakon, a sada bi se i naše Tužilaštvo trebalo potruditi kako bi se procesuirale osobe koje krše zakon", zaključuje Ermin Gačanović. 

Advokat Ifet Feraget nije stava da je diskusija o genocidu dozovljena pod Krivičnim zakonom BiH. Ipak, dijeli mišljenje o interpretaciji ovog zakona. 

"Diskusija o genocidu koji je međunarodno presuđen i potvrđen u više presuda predstavlja negiranje istog", potvrdio je u izjavi za naš portal advokat Feraget. 

Međutim, on napominje na mogućnost podizanja optužnice zbog djela u pokušaju, koje je propisano za svako kršenje zakona koji nosi kaznu veću od tri godina zatvora. 

"Kazna za dokazano negiranje genocida je od šest mjeseci do pet godina zatvora. Dakle, čak i se ne mogu naći elementi da ljudi koji negiraju genocid to rade da bi podstrekivali na mržnju prema jednom ili svim narodima u BiH, svakako je došlo do negiranja genocida, što bi se trebalo tretirati kao kršenje zakona u pokušaju", rekao je Feraget te dodao kako ljudi koji negiraju genocid, primarno predsjednik RS-a Milorad Dodik, svojim negiranjem vrijeđaju sve. 

"Ako negirate zločine nad Srbima, to vrijeđa i mene. To su ljudi, žrtve koji su nedužni ubijeni, i zbog toga bi svaku osobu trebalo da vrijeđa svako negiranje zločina", zaključuje Ifet Feraget.