Švicarski list o 'Sarajevo safariju': Bivši tajni agent ključni svjedok istrage

"U ratu u BiH navodno su bogati Europljani pucali na civile – Edin Subašić mogao bi igrati ključnu ulogu u rasvjetljavanju slučaja", piše Nikol Anliker za NZZ.

"Edin Subašić je tražen čovjek. Kako lično navodi putem elektronske pošte, posljednjih dana sarađuje s tužilaštvima u Milanu i Sarajevu. S medijima, kaže, više ne smije da razgovara – radi zaštite procesa koji su u toku. Jer 62-godišnji Bosanac ima eksplozivne informacije", piše dopisnica švicarskog lista Noje cirher cajtung (NZZ) iz Istanbula, Nikol Anliker.

Autorka podsjeća da je on jedan od glavnih svjedoka u istrazi italijanskog i bh. tužilaštva o uznemirujućim optužbama da su tokom rata u Bosni i Hercegovini organizovani "lovački izleti u lovu na ljude" tzv. "snajperski turizam". "Bogati Europljani navodno su plaćali velike sume da bi tokom opsade Sarajeva (1992–1995) iz srpskih položaja pucali na ljude", piše NZZ.

List ukazuje da je "Subašić tokom rata radio za bosansku obavještajnu službu i smatra se jednim od prvih koji su otkrili informacije o navodnim 'snajperskim safarijima'. Njegove izjave mogle bi biti ključne za rasvjetljavanje slučaja".

Subašić: "Poznavao sam sarajevsko ratište kao svoj džep"

"Subašić je nekada bio profesor književnosti, a na početku rata 1992. pridružio se Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Ubrzo je prešao u vojnu obavještajnu službu", stoji dalje u tekstu u kojem autorka citira Subašića iz filma Sarajevo Safari (2022). "Poznavao sam sarajevsko ratište kao svoj džep", kaže u dokumentarcu, u kojem se pojavljuje kao svjedok.

List podsjeća da je Subašić u filmu pričao kako mu je "krajem 1993. nadređeni dao na analizu saslušanje jednog srpskog ratnog zarobljenika. Radilo se, kaže, o 20-godišnjaku iz Paraćina, dobrovoljcu koji je došao da se bori uz bosanske Srbe. Mladić je ispričao da je autobusom iz Beograda stigao na Pale, tadašnje političko središte bosanskih Srba. U autobusu je, kaže, bilo i pet stranaca, koje su pratili vojni policajci. Njihov poseban status mu je zapao za oko: 'Dolazili su u civilnim džipovima ili luksuznim limuzinama, nosili vrhunsku lovačku opremu i imali zapakovano oružje'".

U tesktu se dalje navodi da je "Srbin navodno započeo razgovor tokom vožnje autobusom s trojicom njih. Rekli su mu da dolaze iz Italije. Kada ih je upitao za nadoknadu, dobio je odgovor koji ga je, kako izgleda, iznenadio jednako kao kasnije i tajnog agenta Subašića: oni ne primaju platu za svoje ratno angažovanje, već sami snose troškove. 'Ti ljudi su plaćali da dođu u Sarajevo i pucaju na ljude', rezimira Subašić izjave ispitivanog u filmu. Prilikom analize saslušanja shvatio je: 'Radi se o ljudskom safariju'".

"Poseban hobi" u Sarajevu

Autorka ciriškog dnevnika naglašava u tekstu da je "vojska bosanskih Srba sistematski koristila snajperiste protiv civila tokom opsade Sarajeva (…) i da je Sarajevo postalo mjesto za 'poseban hobi'", piše DW.

"Prema Subašiću, njegov šef je o tome obavijestio italijansku vojnu obavještajnu službu. U martu 1994. italijanski agenti su navodno potvrdili da su identifikovali polaznu tačku 'snajperskih tura' i da su ih obustavili. Nedavno je jedan italijanski diplomata potvrdio Subašićeve tvrdnje u italijanskoj štampi. Sada pravosuđe mora reagovati", piše NZZ.

List ukazuje na to da je nakon prikazivanja filma Sarajevo Safari slovenačkog producenta Francija Zajca, tadašnja gradonačelnica Sarajeva 2022. podnijela prijavu protiv nepoznatih počinilaca. Takođe se dodaje da je potom Tužilaštvo BiH, krajem 2022. otvorilo istragu pod nazivom "Safari".

Istraga je dugo tapkala u mjestu

NZZ piše da je "istraga dugo tapkala u mjestu" i da je Subašić "na kraju pristao da pomogne italijanskom piscu Eciju Gavaceniju", koji je istraživao dalje.

Navodi se da su "prema Gavacenijevim nalazima, 'snajperski safariji' bili profesionalno organizovani – s preciznim rutama, vremenima polaska, veličinom grupa i lokacijama 'snajperskih gnijezda'". Dopisnica Noje cirher cajtunga iz Istanbula završava tekst Subašićevim uvjerenjem: "Iza toga su stajali visoki članovi srpske obavještajne službe i vojske u Beogradu", kazao je. Subašić je takođe "uvjeren da bez Gavacenijevih istraživanja tema nikada ne bi dobila pravni epilog".