Šta su nama ZAVNOBiH i 25. novembar?

Dana 25. novembra 1943. godine u maloj kući u Mrkonjić Gradu nisu samo postavljeni temelji državnosti Bosne i Hercegovine nego je to bio ''uvod'' u AVNOJ, dakle u konstituiranje antifašističke države na cijelom prostoru na kojem je kasnije trebala nastati buduća SFRJ.

Konstituiran kao političko tijelo, a formalno i najviši organ vlasti, ZAVNOBiH je utemeljio Bosnu i Hercegovinu koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska.

Predsjedništvo ZAVNOBiH-a je sačinjavao 31 član, a predsjednik je bio dr. Vojislav Kecmanović, liječnik iz Bijeljine. Osim ravnopravnosti, ZAVNOBiH je garantirao slobodu vjeroispovijesti, ličnu imovinsku sigurnost građana i zajamčeno pravo žalbe na rješenje organa vlasti. 

To baš u praksi i nije ''radilo'' u socijalističkoj Jugoslaviji, ali se ZAVNOBiH-u ne može odreći visok stupanj svijesti o legalitetu Republike Bosne i Hercegovine.

U tom smislu, 25. novembar se može smatrati najznačajnijim datumom u novijoj povijesti BiH, a to što danas malo znamo o njemu, krivica je kako sadašnje vlasti koja za sebe misli da svijet počinje od nje, tako i općeg stepena nesvijesti o postojanju vlastite države.