Sretan rođendan! Zemaljski muzej danas slavi 128 godina postojanja

Najstarija moderna, kulturna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini Zemaljski muzej danas je napunio 128 godina, a u čast te godišnjice posjetitelji će moći od 12 do 20 sati besplatno posjetiti Muzej.

Zemaljski muzej BiH zvanično je otvoren 1888. godine, preživio je tri rata, a opstao i nakon što su većim dijelom obustavljeni grantovi za sedam bh. institucija kulture od značaja za državu jer njihov pravni status nije riješen. Zbog finansijskih poteškoća nakon ukidanja grantova, na tri godine zatvorio je svoja vrata, ali je 15. septembra prošle godine nanovo otvoren što su mnogi dočekali s oduševljenjem.

Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine, ali se ta inicijativa pojačala nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine.

Osnivanju Muzeja prethodio je period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom sve dok nije osnovano Muzejsko društvo i nakon toga 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za BiH. Potreba za podizanje kulturne svijesti, ali i urbanizacije građana, kao i činjenica da je prvih godina okupacije zabilježeno raznošenje spomenika kulture iz naših krajeva, doprinijelo je poduzimanju konkretnijih mjera u cilju osnivanja muzeja.

Tako je 1. februara 1888. godine osnovan Zemaljski muzej u Sarajevu. U početku je muzej bio smješten u neuvjetnim prostorijama. Odlučeno da će projekt zgrade muzeja raditi češki arhitekt Karlo Paržik. Regulacionim planom iz 1909. godine načinjena je skica muzeja, a njegova izgradnja predviđena je na današnjoj lokaciji.

Gradnja je završena 1913, a Muzej je u današnjoj zgradi otvoren za javnost 4. oktobra te godine.

Zgrada se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijem gdje je smještena botanička bašta. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu.

Preporučujemo vam da, ako već niste, obavezno odete i posjetite ovu značajnu instituciju.

Prvo, jer je dom za četiri posto od ukupne svjetske kolekcije meteora. Zatim, u Odjeljenju za etnologiju možete vidjeti šest soba koje slikaju historiju naše domovine. Haremluci, selamluci, djevojačke sobe... te su prostorije koje su nekad krasile domove bh. porodica, od Glamoča do Srebrenice. U njima su ženske i muške nošnje.

Možete vidjeti i brojne preparirane životinje, poput ogromne ajkule (ulovljena '70-ih godina prošlog vijeka u blizini Neuma!), kolekcije ruda, minerala, nevjerovatno velike leptire i džinovske bube. Tamo su i kosti mamuta, botanički vrt, preparirana ptica Kostoberina s rasponom krila od fascinantna tri metra, školjke i hobotnice, gljive i primjerci iz bosanskih šuma.

Dakle, šta čekate? Trk u Muzej!