Sjetimo se Holokausta

Povodom obilježavanja 27. januara - Dana sjećanja na žrtve holokausta, Društvo za ugrožene narode za BiH odaje počast preko šest miliona ubijenih Jevreja koji su zbog nacističke mržnje deportovani, mučeni i ubijani u koncentracionim logorima Njemačke, Austrije, Poljske, Hrvatske i drugih evropskih zemalja.

Stradanje Jevreja navelo je velike sile da nakon Drugog svjetskog rata svečano obećaju da nikada više svijet neće prešutjeti, da nikada više svijet neće propustiti da reagira na zločin genocida, saopćeno je iz Društva za ugrožene narode za BiH.

"Ko je mogao i pomisliti da će se pedeset godina poslije Aušvica, Mathauzena, Treblinke, Dahaua, Oranienburga ponovo otvarati koncentracioni logori i to u srcu Evrope - u Bosni i Hercegovini. Pedeset godina nakon holokausta opet se dogodilo masovno protjerivanje, deportacije, masovna ubijanja, masovna silovanja i genocid. UN-e ne samo da nisu primjenile Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju genocida već su dozvolile da se pod njihovom zastavom i njihovom „zaštitom“ u enklavi Srebrenica dogodi genocid", istakla je Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.

"U krvi preko 8.000 ubijenih Srebreničana ugušena je, od Mladićevih trupa „zaštićena“ enklava Srebrenica. Iako je presudom Međunarodnog suda pravde u Den Hagu 2007. godine potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, on se u RS permanentno poriče, minimizira i tabuizira što vrijeđa žrtve i sprječava proces vraćanja povjerenja. U ime žrtava od EU-e tražimo da jedan od uslova prijema BiH u EU-u bude usvajanje Zakona o kažnjavanju poricanja, negiranja, minimiziranja i tabuiziranja holokausta i genocida" kazala je Memišević.

Društvo za ugrožene narode za BiH traži od Generalne skupštine OUN-a da usvoji Rezoluciju o 11. julu, Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako bi se odavanjem počasti ubijenim Srebreničanima UN-e uvijek podsjećale da su mogle, ali da nisu htjele spasiti ove ljude, navodi se u saopćenju.