Šestero romske djece tek u petoj godini života dobilo rodne listove

Šestero romske djece danas je tek u petoj godini života dobilo rodne listove, koji su im omogućeni zahvaljujući Udruženju „Vaša prava BiH“ i UNHCR-u, a koji provode projekte osiguravanja besplatne pravne pomoći svim osobama koje još nisu upisane u matične knjige niti posjeduju lična dokumenta, javlja Fena.

Dokumente nisu dobili ranije jer njihovi roditelji nisu imali dokumente ili nisu imali dovoljno novca da ih prijave na vrijeme.

Tim povodom danas je u Općini Centar u Sarajevu upriličena ceremonija dodjele rodnih listova, na kojoj su ovi dokumenti uručeni roditeljima četvero djece s područja općine Centar i dvoje djece iz općine Novo Sarajevo. 

"Od 2008. godine, od kada se provode projekti osiguravanja besplatne pravne pomoći, 1.121 osoba dobila je dokaz o državljanstvu", rekao je visoki predstavnik UNCHR-a za BiH Andrew Mayne. 

S obzirom na to da je evidentirano 427 osoba u BiH koje nisu upisane u matične knjige rođenih, Mayne ističe da se trenutno radi na 177 slučajeva, među kojima su 124 osobe iz Tuzle. 

U narednom periodu UNHCR provodit će aktivnosti u porodilištima u Tuzli, Bijeljini, Travniku i Banjoj Luci u cilju da se što više ljudi registrira tokom redovne procedure u roku od jednog mjeseca. 

"Nakon više od mjesec dana sve postaje teže. Tada se mora uključiti više ljudi što iziskuje mnogo više vremena da se riješi problem", kazao je Mayne. 

Rad na pomoći ljudima koji su u problemu apatridije (osobe bez državljanstva) u BiH, kazao je za Fenu Mayne, UNHCR finansira u iznosu od oko jednog miliona dolara godišnje. 

Međutim, sada se taj iznos, dodaje, smanjio na 700 do 800 hiljada dolara godišnje. 

U tom smislu, izvršni direktor Udruženja „Vaša prava BiH“ Emir Prcanović rekao je da su prilično skupe takse za rješavanje upisa u matične knjige rođenih, koje obično iznose od četiri do 20 KM. 

"S upisom u matične knjige rođenih majke prvi put imaju priliku da podnesu zahtjev za dječiji dodatak ili neki drugi vid socijalne podrške. Također, djeci se omogućava čitav niz prava, kao što je pravo na zdravstveno osiguranje ili pristup na tržište rada", kazao je Prcanović. 

Podsjetio je na činjenicu da je posebno izražen problem romske djece koja su za vrijeme sukoba na Kosovu došla da žive u BiH, jer su mnoge od knjiga uništene ili prebačene. 

"Zato smo morali reagovati i regionalno, te se zahvaljujući partnerskim organizacijama iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Kosova uspjelo ući u trag mnogim dokumentima. Tako je u proteklom periodu pribavljeno više od 5.500  raznih dokumenata iz BiH ili iz inostranstva preko naših partnerskih organizacija", kazao je Prcanović. 

Razlog tolikog broja, posebno djece, koja nisu upisana u matične knjige rođenih, su siromaštvo i komplicirane procedure. 

Matični ured Općine Centar, kaže Prcanović, bio je izuzetno susretljiv i dali su mogućnost građanima koji nisu imala novca da riješi pitanje evidencije. 

Pomoćnica načelnika Općine Centar Jasna Beba na današnjoj ceremoniji izrazila je želju da se u budućnosti u BiH smanji broj djece kojima nije određeno lično ime.