Siječemo zdrava stabla, a onda kukamo da je prevruće: Sarajevo ostaje bez zelenila

Pojačana sječa stabala u Sarajevu zbog činjenice da grad gubi vrijedno urbano zelenilo, što dodatno pogoršava klimatske uvjete, izazvala je zabrinutost građana, ali i stručnjaka i ekoloških udruženja. Dodatni problem je i što se   pristupilo  sadnji  novih sadnica koje ne  mogu da podnesu postojeće vrućine, te se suše.

Profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe da sadnje mladih stabala ne treba da  bude prije oktobra: "Sadnju na ovakvim vrućinama nitko normalan i obrazovan ne radi, jer je zalijevanje u ovom slučaju beskorisno."

Profesor Ballian smatra da drveća već ima malo, nedovoljno za ovoliki grad: "Poremećen je odnos asfaltnih i površina pod drvećem. Mnogi u gradu ne vole drveće i lično traže da se ukloni pa im načelnici općina izlaze u susret. Kažu prlja grad", naveo je Balian, dodavši da je grad zbog manjka drveća sve topliji. 

Mi posadimo, pa zaboravimo

Govoreći o žardinijerama u koje se "sadi" drveće Balian navodi da na za zapadu postoje  cijele zelene terase i krovovi, ali se u tom slučaju zelenilo mora stručno održavati: "Mi ga samo posadimo i zaboravimo na drveće i druge biljke. Imali ste prije nekoliko godina u Titovoj ulici zelenu fasadu, koja je nestručno napravljena bez sistema za zalijevanje i sve se nakon nekoliko dana pretvorilo u ruglo."

Ballian ističe da Šumarski fakultet ima stručnjake i da je jedina institucija u regionu koja ima opremu za pregled  stabala, odnosno zdravstvenog  stanja debla: "Zovu nas iz Zagreba, Beograda, Mostara, Bijeljine, ali najmanje iz Sarajeva."

Komentarišući intezivnu sječu stabala profesor Dalibor Ballian kaže da na to ne može odgovoriti: "Izgleda  da su izbori pa drveće smeta da se urade neki projekti i stekne naklonosti birača." 

Govoreći o opravdanosti sječe stabala profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta navodi da su često neopravdane jer se sijeku zdrava stabla na zahtjev stanara u zgradama: "Tako je jedna stanovnica tražila da se stablo posječe jer ne vidi svoj automobil na parkiralištu. Drugi traže da se posječe jer im pravi hlad, a sada kukaju da je prevruće. Tako od ukupno posječenih stabala možda 20  posto ima opravdanje za sječu iz zdravstvenih razloga, ostalo je nepotrebno."

Iz Udruženja "Eko-akcija" u izjavi su naveli da se uprkos sve jasnijim pokazateljima da je odraslo drveće ključno u ublažavanju posljedica sve učestalijih ekstremnih vrućina i krajnje opasnog zagađenja zraka, zadnjih godina na području grada Sarajeva broj visokih stabala ubrzano smanjuje.

Svako donosi svoje odluke

"U ublažavanju posljedica zagađenog zraka, betoniranja, ljetnih vrelina, bujičnih poplava i sličnih pojava u gradu uveliko prenapučenom zgradama, cestama i autima ne mogu pomoći bilo kakvo drveće i hortikulturni sadržaj. To mogu samo odrasla stabla. Budući da problematika održavanja drveća nije adekvatno pokrivena kantonalnim  propisima, općine u Kantonu Sarajevu donijele su vlastite odluke o sječi i potkresivanju stabala, odluke međusobno različite po kriterijima za sječu drveća, formiranju i sastavu komisija koje razmatraju zahtjeve za sječu i potkresivanje, kao i po procedurama odobravanja sječe i potkresivanja, te po stepenu i obliku (ne)uključenosti lokalne zajednice u proces odlučivanja", navode iz "Eko-akcije".

Ističu da za planiranu sječu stanovništvo najčešće sazna nakon što se ona već desi, kada umjesto dobro poznate razgranate krošnje pred svojom zgradom ili u omiljenom parku zateknu – panj: "Obaranje visokih stabala dešava se gotovo skriveno, bez transparentnosti u procesu donošenja odluka i bez ulaganja minimuma napora da se ljudi iz susjedstva uključe u taj proces. Zadnjih mjeseci je problem eskalirao tako da svjedočimo pravom ratu općinskih administracija predvođenih njihovim načelnicima protiv visokog drveća u gradu."