Alarmantno u Sarajevu: Romobili sve češće odnose i živote, stručnjak upozorava - ovo više nije igra

Jedan pogrešan potez, nekoliko sekundi nepažnje i vožnja električnim romobilom može završiti tragedijom. Sarajevo bilježi sve veći broj nezgoda u kojima učestvuju romobili, a crna statistika pokazuje da ovaj vid prevoza više nije samo pitanje praktičnosti, već ozbiljan sigurnosni problem na ulicama glavnog grada BiH.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo pokazuju da su tokom 2025. godine evidentirane 56 događaja u kojima su učestvovali električni romobili, od čega 42 saobraćajne nezgode.

"U tim nezgodama osam osoba je teže, a 15 lakše povrijeđeno. Zabilježeno je i 12 slučajeva pada s romobila, pri čemu je jedna osoba smrtno stradala, šest ih je teže, a pet lakše povrijeđeno", navedeno je iz MUP-a KS za portal Radiosarajevo.ba. 

Ni podaci za ovu godinu ne daju mnogo razloga za optimizam. Tokom prvih osam mjeseci 2026. godine dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali električni romobili. Jedna osoba je smrtno stradala, dvije su teže, a 10 lakše povrijeđene.

"Upravo zbog sve većeg broja ovakvih slučajeva, MUP Kantona Sarajevo predložio je izmjene i dopune Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, kojima bi se detaljnije regulisalo učešće električnih romobila u saobraćaju, uključujući uslove upravljanja i pravila kretanja", objasnili su iz MUP-a KS za naš portal. 

Sa stanovišta saobraćajno-tehničke struke i vještačenja, električni romobil predstavlja izuzetno pozitivnu transformaciju u urbanoj elektromobilnosti: značajno smanjuje saobraćajne gužve, štedi energiju, smanjuje emisiju štetnih plinova i nudi efikasnu opciju za kretanje kroz grad.

Međutim, sigurnosni problem ne stvara sama tehnologija, već odsustvo adekvatnog pravnog i infrastrukturnog okvira u kojem se ona koristi.

Kontaktirali smo stručnjaka za saobraćaj Mirzeta Sarajlića koji nam je kazao da se električni romobil više ne može tretirati kao "igračka" ili dječiji rekvizit, već kao ravnopravno motorno/električno vozilo u saobraćajnom toku.

"Da, stvoreno je ozbiljno bezbjednosno usko grlo. Rastući broj nezgoda i nastradalih govori o nesrazmjeru između nagle ekspanzije novog vida prevoza i zastarjelog saobraćajnog sistema. Brojke jasno ukazuju na to da se električni romobil više ne može tretirati kao "igračka" ili dječiji rekvizit, već kao ravnopravno motorno/električno vozilo u saobraćajnom toku", objasnio je Sarajlić. 

Pitali smo ga koji su najveći uzroci nesreća, na šta nam je on objasnio da je to kombinacija više faktora.

"Uzroci su kombinacija ljudskog faktora i sistemskih nedostataka:

• Ljudski faktor: Neodgovorna i neprilagođena vožnja. Naročito vožnja djece.
• Infrastrukturni faktor: Nedostatak kontinuiteta biciklističkih staza koji vozače primorava na izlazak na trotoar ili opasne kolovozne trake.
• Tehnički faktor: Mala površina nalijeganja točka na podlogu i visoko težište čine romobil daleko nestabilnijim od bicikla na oštećenim kolovozima ili neravnim površinama", kazao je Sarajlić za naš portal. 

Poseban problem predstavlja kretanje električnih romobila po trotoarima, gdje dolazi do direktnog miješanja sa pješacima.

"Kretanje romobila po trotoaru pri većim brzinama je izuzetno opasno i tehnički neprihvatljivo. Udarna snaga pri brzini od 25 km/h sa ukupnom masom vozača i vozila od oko 100 kg oslobađa kinetičku energiju jednaku padu sa visine od preko 2,5 metara. Pješaci (posebno djeca i starija lica) reaguju nepredvidivo, a sudari na pješačkim površinama nerijetko završavaju teškim tjelesnim povredama ili smrtnim ishodom", istakao je za naš portal Mirzet Sarajlić. 

Na pitanje treba li jasno razdvojiti prostor za romobile, bicikliste, automobile i pješake, kazao je da treba, i da pješaci moraju imati zaštićen prostor. 

"Apsolutno. Osnovni princip saobraćajnog inženjeringa jeste segregacija saobraćajnih tokova prema masama i brzinama. Pješaci moraju imati zaštićen trotoar, dok mikromobilnost (romobili, bicikli, e-bicikli) mora imati zasebnu, namjensku infrastrukturu kako bi se izbjegli konflikti i sa pješacima i sa teškim motornim vozilima na kolovozu. U iznimnim slucajevima gdje nema biciklističke staze kretanje treba realizovati kao i biciklo uz desnu ivicu kolovoza", objasnio je Sarajlić. 

Kada je riječ o zakonskom uređenju statusa električnih romobila, stručnjaci smatraju da je potrebno jasno definisati njihovo mjesto u saobraćaju, kao i pravila koja bi se odnosila na njihovo korištenje. 

"Suština rješenja leži u tome da se električni romobil u potpunosti poistovjeti s biciklom i e-biciklom. Prijedlozi MUP-a KS i državnog zakonodavstva idu u pravom smjeru i moraju obuhvatiti definiciju i propise o kretanju i obavezno korištenje kacige za ublažavanje posljedica eventualnog pada", naglasio je Sarajlić za portal Radiosarajevo.ba. 

Sigurnost u saobraćaju ne zavisi samo od propisa i infrastrukture, već i od ponašanja svih učesnika. Odgovornost je prvenstveno na korisnicima romobila, koji ih moraju koristiti odgovorno, ali i na vozačima automobila, koji moraju biti svjesni prisustva romobila kao ravnopravnog učesnika u saobraćaju.

"Korisnici romobila su najodgovorniji i moraju da koriste ova sredstva na odgovoran nažin. A sa druge strane vozači automobila koji moraju prihvatiti i romobil kao ravnopravno sredstvo u saobracaju", rekao je Sarajlić. 

Na kraju, Mirzet Sarajlić, stručnjak za saobraćaj upozorava da je potrebno istovremeno pooštriti pravila i osigurati njihovu svakodnevnu kontrolu, kako bi se smanjio rizik od novih nezgoda. Istovremeno, električne romobile ne treba posmatrati samo kroz probleme koje donose, već i kao potencijalnu alternativu automobilima u svakodnevnim migracijama. Uz jasna pravila, sigurniju infrastrukturu i odgovorno korištenje, romobili bi mogli postati važan dio održivijeg gradskog saobraćaja.

"Ukoliko se pravila ne pooštre, a kontrola ne postane svakodnevna, sa dolaskom povoljnijih vremenskih prilika i povećanjem broja vozila broj nezgoda će nastaviti rasti. A u svakom slučaju ne treba propustiti priliku da se ovo sredstvo ponudi građanima kao alternativa i pozitivna promjena za dnevne migracije i da se privatni automobili za dnevne potrebe zamjene ekološki održivim i sigurnijim kao i regulisanim romobilima koji donose mnogo vise koristi za saobraćajni sistem nego što stvaraju probleme", zaključio je Sarajlić. 

Brojke MUP-a KS pokazuju da električni romobili više nisu prolazni trend, nego stvarnost sarajevskog saobraćaja. Pitanje više nije hoće li biti dio svakodnevnog saobraćaja, već kako će biti uređen njihov status i kretanje. Između slobode kretanja i sigurnosti građana sada se traži jasna granica, prije nego što nova sezona donese i nove crne statistike.