Razgovor o patrijarhatu na Balkanu

U povodu izložbe SEE New Perspectivs - iz ugla balkanskog fotografa, u Mediacentru je večeras održan razgovor o temi "Balkanske žene i njihovi sinovi - o patrijarhatu na Balkanu".

Asistentica pri Istraživačkom centru Slovenačke akademije nauka i umjetnosti Tanja Petrović rekla je da je sa socijalizmom na ovim prostorima došlo do radikalne emancipacije žene po raznim osnovama.

Kraj socijalizma - korak unazad za žene

"Položaj žene u toj epohi je poboljšan, ali breme koje ona nosi, kako u porodici tako i u društvu, je samo povećano, jer muškarci nisu preuzeli dio porodičnih i ostalih odgovornosti i zadataka, nego je za ženu taj krug porodičnih obaveza proširen novim društvenim i radnim zadacima", smatra Petrović.

Dodala je da je ono što se ženama desilo nakon kraja socijalizma definitivno korak unazad, a da se danas intenzifikacijom neoliberalnih mehanizama, koji idu paralelno s evropskim integracijama, žene još više marginaliziraju.

"Uništavanjem socijalne države ključna uloga žene kao majke više se ne štiti, čime su njena prava automatski veoma sužena", naglašava Petrović.

Sfera političkog života

Istoričarka pri beogradskom institutu za savremenu istoriju Ivana Pantelić kazala je da su žene u Jugoslaviji odmah 1945. dobile bazična politička prava, kao što je pravo glasa.

"Time su ušle u sferu političkog života koja im je do tad bila potpuno nedostupna, i do početka 50-ih godina prošlog vijeka žene su nizom zakona formalno izjednačene s muškarcima, naročito u oblasti socijalnog prava - o odnosima u braku i o nasljeđivanju", pojasnila je Pantelić.

Ona je potcrtala da nakon toga žene sve više ulaze u politiku i javnu sferu, ali iako su formalno izjednačene s muškarcima, suštinski i dalje nisu dovoljno vidljive.

"Nakon prve generacije partizanki, od kojih je 20-ak bilo na visokim političkim položajima nakon rata, sredinom 50-ih opada broj žena u politici i one se sve više povlače na svoje stare "uloge", dodala je Pantelić.

Magistar rodnih studija Jakov Čaušević istakao je zapostavljanje ženske naučne misli kroz institucionaliziranu mizoginiju akademskih krugova.

"Kompletna naučna zaostavština Anice Savić-Rebac na polju antropologije, kulturne istorije i istorije književnosti je marginalizirana u Srbiji jer je ona bila socijalistkinja, ateistkinja i udata za Hasana Rebca", čime je ispunjavala sve uslove da je srpski akademski krugovi stave u stranu, iako je doktorirala filozofiju i bila lična prijateljica Tomasa Manna, rekao je Čaušević.