Rast krajnje desnice u Njemačkoj: Zašto AfD nema istu podršku u cijeloj zemlji?

Njemačka je posljednjih sedmica dobila novu potvrdu duboke političke promjene koja se već neko vrijeme nazire na njenoj izbornoj karti.

Alternativa za Njemačku (AfD) više nije marginalna protestna stranka. Ona je postala ozbiljna politička snaga na saveznom, pokrajinskom i, sve više, lokalnom nivou. Ali jednako je važno razumjeti ono što se na prvi pogled manje vidi: rast AfD-a nije ravnomjeran kroz cijelu Njemačku.

Na zapadu zemlje AfD raste, ali se njen rezultat još uvijek uglavnom kreće na znatno nižem nivou nego u istočnim pokrajinama. Posljednji lokalni izbori u Donjoj Saksoniji to dobro pokazuju. Na izborima za okružna vijeća održanim 13. septembra AfD je osvojio 15,9 posto glasova, što je ogroman skok od 11,3 procentna poena u odnosu na 2021. godinu. Time je postao treća politička snaga u pokrajini, ispred Zelenih. Istovremeno su CDU i SPD ostali najveće stranke, iako su obje pretrpjele značajne gubitke.

Dakle, bilo bi pogrešno tvrditi da je AfD samo "istočnonjemački fenomen". Nije. Ali bilo bi jednako pogrešno zanemariti činjenicu da je njen politički prodor na istoku zemlje mnogo dublji.

Razlika je dramatično vidljiva u rezultatima posljednjih pokrajinskih izbora. U Sachsen-Anhaltu, 6. septembra, AfD je osvojio čak 43,8 posto glasova, uz rast od 23 procentna poena u odnosu na prethodne izbore. Dvije sedmice kasnije, u Mecklenburg-Vorpommernu, AfD je sa 38,2 posto postao najjača stranka, ispred SPD-a sa 35,5 posto.

Usporedba sa Donjom Saksonijom zato govori mnogo više od pukog navođenja izbornih rezultata. AfD raste i na zapadu, ali na istoku u pojedinim pokrajinama prelazi granicu nakon koje više nije riječ samo o snažnoj opozicionoj stranci, nego o političkoj sili koja postaje centralni faktor čitavog partijskog sistema.

Zašto?

Odgovor nije jednostavan i stručna literatura posljednjih godina sve više upozorava da se rast AfD-a ne može objasniti jednom varijablom. Migracije jesu važna tema, ali nisu dovoljne da objasne istočno-zapadnu razliku. Ekonomija jeste važna, ali ni ona sama nije dovoljna. Ono što se na istoku Njemačke čini posebno važnim jeste kombinacija ekonomskog iskustva, osjećaja političke zapostavljenosti, nepovjerenja prema institucijama i kulturnog konflikta.

🇩🇪 LA IZQUIERDA ANTICAPITALISTA GANÓ EN BERLÍN

Proyecciones de ZDF en Berlín colocan a La Izquierda (Die Linke) en primer lugar con 26%, seguida por la CDU (20%), Los Verdes (15,5%), AfD (13,5%), SPD (12%) y BSW (5%), anticipando complejas negociaciones de coalición.…

— Mundo en Conflicto 🌎 (@MundoEConflicto) September 20, 2026

Nedavna istraživanja upravo tu prave važnu razliku. Jedna velika studija objavljena 2026. godine zaključuje da politička otuđenost i kulturna ogorčenost bolje predviđaju podršku AfD-u nego same socioekonomske teškoće. Drugim riječima, nije presudno samo koliko je neko siromašan ili nezaposlen, nego i kako doživljava vlastiti položaj u društvu i koliko vjeruje političkom sistemu. Istraživanje posebno ukazuje na istočnonjemački osjećaj „drugorazrednog građanstva“, odnosno osjećaj da se nakon ujedinjenja zemlje nije ostvarila puna ravnopravnost između istoka i zapada.

To je važna tačka jer istočna Njemačka nije jednostavno "siromašnija verzija" zapadne Njemačke.

Nakon ujedinjenja 1990. godine, veliki dijelovi industrijske infrastrukture bivše DDR doživjeli su radikalnu transformaciju. Mnoge fabrike su zatvorene ili privatizirane, milioni ljudi su napustili istočne pokrajine, a naročito mlađi i obrazovaniji stanovnici. Posljedice tog procesa osjećaju se i danas. Mecklenburg-Vorpommern je, prema analizi Reutersa, od ujedinjenja izgubio gotovo petinu stanovništva, dok Sachsen-Anhalt ima jednu od najstarijih populacija u zemlji. BDP po stanovniku u Mecklenburg-Vorpommernu iznosi oko 76 posto njemačkog prosjeka, a produktivnost rada oko 86 posto.

🇩🇪 Germany's Chancellor Merz:

"In Germany, with Konrad Adenauer, we left nationalism behind us.

We will ensure that this remains the case in the future."

Does that mean they'll end up BANNING the AfD, as they had already intended?

Writer: Samuel pic.twitter.com/YjrSNKCDvG

— Mario Nawfal (@MarioNawfal) September 21, 2026

Ali upravo ovdje treba biti oprezan. Nije svaki ekonomski problem automatski razlog za glasanje za krajnju desnicu. Postoje regije koje su ekonomski slabije, a AfD u njima nije dominantna. Zato je korisnije govoriti o kombinaciji objektivnog položaja i subjektivnog osjećaja položaja.

Čovjek može imati posao, pristojan prihod i relativno stabilan život, ali istovremeno vjerovati da zemlja ide u pogrešnom smjeru, da političke elite ne slušaju obične građane i da se njegov kulturni identitet potiskuje. Upravo takav spoj nezadovoljstva i nepovjerenja predstavlja mnogo plodnije tlo za populističku desnicu.

Nepovjerenje prema državnim institucijama

To potvrđuju i novija istraživanja koja porede stanovništvo istoka i zapada. Studija Freie Universität Berlin, zasnovana na reprezentativnom istraživanju iz 2024. godine, pokazala je da stanovnici istočne Njemačke u prosjeku iskazuju veće nepovjerenje prema državnim institucijama, snažniji osjećaj relativne uskraćenosti i izraženije nativističke i populističke stavove.

Tu se pojavljuje još jedan važan faktor: historija političkog iskustva.

Istočna Njemačka nema istu poslijeratnu političku biografiju kao zapadni dio zemlje. Na zapadu je nakon 1945. izgrađen stabilan demokratski sistem koji je tokom decenija postao dio političke svakodnevice. Na istoku je demokratska transformacija došla naglo nakon pada komunizma. Ujedinjenje je donijelo slobodu i ekonomski napredak, ali je istovremeno značilo i gotovo potpunu institucionalnu i ekonomsku transformaciju prema zapadnom modelu.

Zbog toga dio stanovništva na istoku nije razvio isti nivo emocionalne povezanosti sa institucijama Savezne Republike. AfD je upravo tu pronašao prostor.

Stručnjak za ekstremnu desnicu Matthias Quent sa Ernst Abbe Hochschule iz Jene upozorava da je AfD u mnogim istočnonjemačkim sredinama postala „socijalno ukorijenjena“ i dio političke svakodnevice. To znači da je za dio birača glasanje za AfD izgubilo karakter političkog ekscesa. Stranka postaje normalizirana kroz lokalne kampanje, kandidate, općinska vijeća i svakodnevnu političku komunikaciju.

BUNDESTAGSWAHL | Sonntagsfrage INSA/BILD

AfD: 29,5% (+0,5)
Union: 19,5%
SPD: 13,5% (+1,0)
GRÜNE: 13,5% (-0,5)
LINKE: 10,5%
FDP: 4,5%
BSW: 3,5%
Sonstige: 5,5% (-1,0)

Änderungen zur letzten Umfrage vom 15. September 2026

Verlauf: https://t.co/yezJbEo3XG#btw29 pic.twitter.com/YtUZv0VGBE

— Deutschland Wählt (@Wahlen_DE) September 22, 2026

U tome se krije značaj posljednjih lokalnih izbora u Donjoj Saksoniji.

Politolog i istraživač s Universiteta Gottingen Alexander Hensel upozorava da rast AfD-a na lokalnom nivou nije važan samo zbog procenta glasova. Stranka je u Donjoj Saksoniji utrostručila broj mandata na nivou okruga, a na općinskom nivou čak je peterostruko povećala broj mandata. To joj daje mnogo veću mogućnost da izgradi lokalne mreže, predstavi konkretne kandidate i postane dio institucionalnog života zajednica.

Drugim riječima, AfD više ne živi samo od nacionalnih tema poput migracija, Evropske unije ili rata u Ukrajini. Ona pokušava izgraditi političku infrastrukturu odozdo prema gore.

Ipak, ni ovdje slika nije crno-bijela. Politolog Philipp Köker sa Leibniz Univerziteta u Hannoveru upozorava da AfD u Donjoj Saksoniji ipak nije dostigla nivo svog saveznog rezultata. Lokalne ličnosti, jaki kandidati i konkretna lokalna pitanja još uvijek mogu značajno promijeniti rezultat.

Šarena slika Njemačke

To je možda i najvažnija poruka posljednjih izbora: AfD raste, ali Njemačka nije postala jednolično AfD-zemlja.

Na saveznim izborima 2025. AfD je osvojio 20,8 posto glasova i postao druga najjača stranka u Bundestagu. Ali razlika između istoka i zapada ostala je izrazita. Istraživanja pokazuju da je podrška AfD-u u istočnoj Njemačkoj približno dvostruko veća nego u zapadnoj.

Istovremeno, posljednji izbori pokazuju da se ta razlika ne smije pretvoriti u stereotip: „istok glasa za AfD, zapad ne“. AfD je značajno ojačao i u zapadnim pokrajinama. Donja Saska je dobar primjer. Međutim, zapadna Njemačka ima drugačiju ekonomsku strukturu, veće urbane centre, drugačiju demografiju i drugačiju istoriju odnosa prema institucijama. U velikim gradovima, univerzitetskim sredinama i ekonomski snažnim regijama političko tržište ostaje mnogo fragmentiranije.

Problem, dakle, nije samo u tome što AfD dobija glasove. Dublji problem je erozija povjerenja u tradicionalne političke stranke i institucije.

Politolog Philipp Köker upravo smanjenje vezanosti birača za tradicionalne stranke vidi kao jedan od dugoročnih trendova. Sve veći broj građana više nema stabilnu partijsku pripadnost, pa su birački izbori otvoreniji za populističke i protestne ponude.

Hoće li glavne stranke prilagoditi programe?

Ako se taj proces nastavi, AfD neće morati osvojiti cijelu Njemačku da bi promijenila njemačku politiku. Dovoljno je da postane dominantna u pojedinim regijama i dovoljno snažna na saveznom nivou da tradicionalne stranke budu prisiljene prilagođavati svoje teme i strategije.

Upravo se to već događa.

Njemačka se zato nalazi pred nečim većim od običnog izbornog pomjeranja. Pitanje više nije samo koliko AfD može osvojiti glasova, nego zašto sve veći broj građana smatra da postojeće političke stranke ne predstavljaju njihove interese.

Odgovor će, posebno na istoku zemlje, morati uključiti ekonomiju, demografiju i posljedice ujedinjenja, ali i mnogo teže pitanje: kako obnoviti osjećaj političke pripadnosti i povjerenja u institucije.

Jer izborni uspjeh AfD-a nije nastao u političkom vakuumu. On je posljedica i vlastite mobilizacijske strategije stranke, ali i slabosti, konflikata i nezadovoljstva unutar tradicionalnog političkog sistema.

Zato je najvažnija karakteristika sadašnje Njemačke možda upravo njena regionalna različitost. AfD raste gotovo svuda, ali ne raste svuda na isti način niti iz istih razloga. Na istoku se na već postojeće ekonomske i demografske probleme nadovezuju dugotrajno osjećanje političke zapostavljenosti, slabije povjerenje u institucije i kulturni konflikt. Na zapadu se slične teme šire kroz drugačiji društveni i ekonomski kontekst.

A upravo će od toga zavisiti i naredna faza njemačke politike: hoće li rast AfD-a ostati snažan regionalni fenomen koji se širi prema zapadu ili će se pretvoriti u trajnu promjenu odnosa snaga na nivou cijele države.