Prof. Husremović: "Najlakše je kritikovati. UNSA se konstantno penje na svjetskim rang listama"

Prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu, vanredna profesorica na Univerzitetu u Sarajevu – Filozofskom fakultetu na naučnim oblastima Psihološka metodologija i Psihologija rada, Odsjeka za psihologiju Dženana Husremović za portal Radiosarajevo.ba govorila je o značaju Univerziteta u Sarajevu, najstarije visokoškolske ustanove u BiH.

Imala je poruku za one koji su tek završili srednje škole u BiH i razmišljaju o opisu na fakultet.

"Univerzitet u Sarajevu je osnovan 1949. godine i sve do 1975. godine bio je jedini univerzitet u Bosni i Hercegovini. Na njemu se školovao kadar potreban za razvoj industrije, ekonomije, društva, kulture, sporta i umjetnosti zbog čega i zasluženo nosi epitet državotvornog univerziteta. Univerzitet u Sarajevu je značajno doprinio razvoju drugih javnih univerziteta i time potaknuo omasovljavanje visokog obrazovanja i povećanja ukupnog obrazovnog nivoa društva. Zbog svega spomenutog, Univerzitet u Sarajevu ima odgovornost da i danas i u budućnosti postavlja standarde i bude lider u razvoju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i regionu. Univerzitet u Sarajevu predvodi procese postavljanja naučnih i akademskih standarda, promovisanja kvalitete obrazovanja i inovacija, a posebno očuvanja vrijednosti javnog obrazovanja. Bez javnog obrazovanja, naša zemlja ne bi imala šanse za brz i kvalitetan razvoj", kazala je Husremović.

Dodala je da zagovaranjem, a "možemo reći i borbom za akademsku autonomiju, jačamo svoju i poziciju drugih javnih univerziteta".

"Intenzivno radimo na jačanju međunarodne saradnje jer smo svjesni da samo u suradnji sa drugim europskim univerzitetima možemo konkurirati drugim obrazovnim tržištima. Posebno nam je važna promocija društveno odgovornog djelovanja i osmišljavanje obrazovanja za budućnost koje treba da bude interdisciplinarno, fleksibilno, inkluzivno i održivo - ono po čemu Univerzitet u Sarajevu postaje europski prepoznatljiv je podrška studentima i studentskom organizovanju, mobilnosti i njihovim poduzetničkim inicijativama. Naši studenti su najveća snaga i buduća akademska i društvena scena", istaknula je prof. Huremović.

Osvrnula se i na listu Webometricsa prema kojoj se UNSA našao na 1134. mjestu od više od 32.000 unverziteta svijeta.

"Univerzitet u Sarajevu se konstantno penje na rang ljestvicama svjetskih univerziteta i to je rezultat višegodišnjeg truda i rada, ulaganja u kvalitetu naučnog rada i međunarodnu saradnju. U zadnjih 10 godina značajno je povećana vidljivost naučnoistraživačkog rada kroz publikacije u referentnim bazama kao što je Web of Science i Scopus. Važno je da čitatelji i čitateljice znaju da više od 40 posto referentne naučne produkcije u Bosni i Hercegovini dolazi iz Kantona Sarajevo, od čega oko 80 posto dolazi sa Univerziteta u Sarajevu. Dakle, jedna trećina naučne produkcije u državi dolazi sa Univerziteta u Sarajevu, mi smo definitivno lideri u  aučnoj produkciji u BiH.

Konstantno radimo na digitalizaciji procesa i povećanju digitalne vidljivosti i dostupnosti. Jačanjem međunarodne naučne i stručne saradnje postali smo vidljiviji i na web stranicama drugih univerziteta. Članom smo niza međunarodnih univerzitetskih mreža i asocijacija. Naši studenti i profesori su svjesni napretka i jako su ponosni na njega. Naravno, uvijek može bolje, tako da svi koji smo vezani za UNSA iznosimo svoje kritike i ideje, ali i aktivno radimo da ih sprovedemo u djelo", rekla je prof. Husremović.

Strateško ulaganje

Dodala je da se treba znati da "zadržavanje ili dodatno poboljšanje pozicije na rang listama, na primjer dolazak na popularnu Šangajsku listu, zahtijeva kontinuirano strateško ulaganje u ljude, istraživanja, međunarodne aktivnosti i infrastrukturu".

"Visoke pozicije na rang-listama traže i znatno veća, planska ulaganja kako bi se ispunila očekivanja globalne akademske zajednice. I u sportu, uspjeh i napredak je rezultat relativno jednostavne formule: rad x motivacija x resursi. Bez rada, truda i motivacije nema uspjeha niti u jednoj ljudskoj aktivnosti. Ali, ako nemate resurse na raspolaganju koji uključuju i pozitivno vrednovanje obrazovanja i podršku od zajednice u koju je univerzitet uronjen, možete postići onoliko koliko vam vaši vlastiti kapaciteti i resursi omogućavaju. Najlakše je kritikovati. Ali, put ka izvrsnosti ne traži gledatelje, nego radnike spremne da se posvete ciljevima i da na njima aktivno rade bez obzira na prepreke kojih je u našoj zemlji ogroman broj", poručila je Husremović.

Kazala je kako je u prošloj akademskoj godini na UNSA-e realizirano oko 1300 međunarodnih razmjena nastavnika i studenata i to oko 650 dolaznih i 650 odlaznih razmjena.

"Odlazak na razmjenu pomaže studentima da imaju bolji uvid u kvalitetu obrazovanja koju dobivaju na Univerzitetu u Sarajevu, da analiziraju svoje trenutne nedostatke u kompetencijama i da na njima usmjereno rade, a našim profesorima da se upoznaju sa novim tehnologijama u nauci i nastavi, te da po povratku rade na poboljšanju kvalitete svog i fakultetskog naučnog i nastavnog rada. Međutim, odlazak u drugu zemlju i na drugi univerzitet, osim što je prilika za naučno i stručno usavršavanje, je još više prilika za lični rast i razvoj. Vi spoznajete svoje mogućnosti, svoje kapacitete, postajete otvoreniji na nova iskustva i spremniji za rad u interkulturalnim okruženjima. Studijska putovanja i međunarodne razmjene su pravo transformativno iskustvo za svaku osobu, što vam mogu potvrditi naši studenti i studentice", istaknula je Husremović.

Dodala je kako je priznavanje diploma u inostranstvu vezano za integraciju bosansko-hercegovačkog obrazovanja u Europski prostor obrazovanja, što se obezbjeđuje kvalitetnim sistemom akreditacija, prvenstveno studijskih programa. 

"Univerzitet u Sarajevu aktivno sarađuje s Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Bosne i Hercegovine - HEA u cilju uključenja Agencije u mrežu europskih agencija ENQA, u okviru različitih evropskih projekata i podrškom aktivnostima Agencije u BiH.

Kada su u pitanju naši studijski programi, Univerzitet u Sarajevu je pripremio petogodišnji plan akreditacije svih studijskih programa, i to u skladu sa preporukama Agencije, ali je resorno Ministarstvo prošle godine sa zakašnjenjem predalo taj Plan Agenciji HEA i tako odgodilo akreditacije za ovu godinu. Mi smo tokom ove godine podnijeli Ministarstvu zahtjeve za akreditaciju 9 klastera koji uključuju 60 studijskih programa, ali ni jedan zahtjev nije proslijeđen Agenciji HEA, tako da smo u značajnom kašnjenju u odnosu na druge univerzitete u BiH", naglasila je Husremović.

Odgovorila je i na pitanje kakav je odnos između teorijskog i praktičnog znanja na Univerzitetu te jesu li studenti dovoljno pripremljeni za tržište rada.

"Da se razumijemo, glavni ishodi učenja su kompetencije. Kompetencija je sastavljena iz svoja tri dijela: 1. znanja, 2. vještina primjene znanja i 3. spremnosti da se naučeno koristi u raznim kontekstima. U modernom obrazovanju nema tako jasnih granica između 'teorijskog' i 'praktičnog'. Uostalom, ono što danas čini studente (a i nas sve ostale) zapošljivim su takozvane nerutinske analitičke, interaktivne, digitalne i druge kompetencije. Činjenica da su nerutinske zahtijevaju od nas mogućnost adaptacije, a nema adaptacije bez poznavanja osnova nekog procesa ili koncepta. Stoga se mi na Univerzitetu trudimo da pripremimo mlade ljude za izazove rada koji se dešava u promjenjivom, neizvjesnom, kompleksnom i nedovoljno jasnom okruženju", poručila je Husremović.

Kaže kako je u inoviranju planova i programa veliki naglasak stavljen na sticanje praktičnih iskustava u nastavnim bazama i firmama kojih je svake godine sve više.

"Naše nastavne baze uključuju Klinički centar, bolnice, domove zdravlja, privatne klinike, škole i vrtiće, pozorišta i kina, firme i radne organizacije iz svih industrija. Radimo na pokretanju kratkih ciklusa školovanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija, dualnih studija i ostalih fleksibinih programa u suradnji sa industrijama čime želimo da svojim studentima omogućimo što veću zapošljivost po završetku studiranja", kazala je Husremović.

Naglasila je kako je u 2024. godini na Univerzitetu u Sarajevu bilo aktivnih 213 međunarodnih (finansirani iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih izvora) i 410 domaćih projekata (finansirano iz nacionalnih fondova, vlastitih sredstava i kroz saradnju s privredom).

Milionski projekti

"Najveći broj domaćih projekata finansira se iz budžeta Kantona Sarajevo, čak 373 aktivna projekta, što pokazuje koliko podržavajuća politika vlade može da potakne naučnu produkciju. Međunarodni projekti čine 31 posto svih aktivnih projekata, pri čemu je najveći broj finansiran iz najznačajnijih europskih fondova za istraživanje i inovacije – Horizon Europe i COST (European Cooperation in science and Technology), i Erasmus+. U projektnim aktivnostima učestvuju sve članice Univerziteta u Sarajevu uključujući i Rektorat. Prednjače fakulteti grupacije prirodno-matematičkih i biotehničkih nauka sa 23 posto projekata. Ipak, treba istaći da su sve ostale grupacije i njihove članice uključene u projektne aktivnosti u prilično ujednačenom postotku – 18 posto aktivnih projekata implementira se na članicama grupacije medicinskih nauka, 17 posto na članicama grupacije društvenih nauka, 16 posto na članicama grupacije tehničkih nauka, te 13 posto na članicama grupacije humanističkih nauka, dok 8 posto pripada umjetničkim akademijama. Evidentna je i aktivna uloga Rektorata u implementaciji projekata na kojem se implementiraju projekti vrijedni više od 2 miliona KM, a koji su usmjereni na strateški razvoj Unvierziteta. Ukupna vrijednost projektnih ugovora u 2024. godini iznosila je oko 7,7 miliona KM. Najveći broj projekata imaju Elektrotehnički, Prirodno-matematički i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, a po dobivenim finansijskim sredstvima iz EU fondova prednjači Mašinski fakultet", naglasila je prof. Husremović.

Dodala je da je UNSA jedini univerzitet u Bosni i Hercegovini koji ima koordinatorski Horizon Europe projekat.

"Konkretno, naš Prirodno-matematički fakultet je međunarodni koordinator za veliki Horizon projekat STECCI koji se bavi istraživanjem klimatskih uticaja na kulturno naslijeđe i razvoj novih načina zaštite. U 2025. godini dobili smo još jedan koordinatorski Horizon Europe projekat, te 8 novih ERASMUS+ projekata, od čega smo za dva koordinator. Procenat dobivenih ERASMUS+ projekata za ovu godinu je 25 posto što je iznad prosječnog procenta uspješnosti aplikacija.

U inovacijama prednjači Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju koji, osim što je vodeća naučnoistraživačka institucija u oblasti genetike i biotehnologije, aktivno učestvuje u obrazovanju studenata i studentica. Ipak, treba istaći da nema niti jednog fakulteta ili akademije na kojem istraživanje i međunarodna saradnja nisu strateški prioriteti", istaknula je prof Husremović.

Maturantima i maturanticama srednjih škola poručila je kako odabir fakulteta predstavlja važan trenutak u razvoju karijere.

"Svaki karijerni put je svojevrsna avantura koja od vas traži posvećenost, rad, učenje, otvorenost za nova iskustva, spremnost na suradnju i potragu za novim horizontima. Budite aktivni u traženju prilika i podrške od svojih nastavnika, budite prisutni i shvatite da je svaka vaša odluka dio razvoja vaše karijere. U karijernom razvoju nema greške jer karijera uključuje sva naša iskustva. Univerzitet u Sarajevu vas poziva da budete dio velike zajednice u kojoj se puno i vrijedno uči i radi, u kojoj se postignuća visoko cijene i u kojoj se oslanjamo jedni na druge. Kada završite Univerzitet u Sarajevu, gdje god da krenete i u kojem god dijelu svijeta odlučite da živite – naći ćete naše alumnije.

Studiranjem na Univerzitetu u Sarajevu ne birate samo obrazovanje – birate zajednicu, vrijednosti, tradiciju, ali i priliku da učestvujete u stvaranju bolje budućnosti, za sebe i za društvo", zaključila je prof. Husremović za portal Radiosarajevo.ba.