Islamska zajednica u BiH je dobila novog poglavara: Ko je Nedžad-ef. Grabus?

Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Dosadašnji muftija sarajevski izabran je na ovu dužnost 10. oktobra 2026. godine, a svečano mu je uručena menšura 15. novembra u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Iza njega su decenije rada u vjerskim institucijama, akademskoj zajednici, medijima i međureligijskom dijalogu.

Grabus je na izborima održanim u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu dobio 238 glasova. Hafiz prof. dr. Mensur-ef. Malkić osvojio je 128, dok je muftija mostarski Salem-ef. Dedović dobio 28 glasova. Na čelu Islamske zajednice naslijedio je Huseina ef. Kavazovića, koji je dužnost reisul-uleme obavljao od 2012. godine.

Rođen u Travniku, obrazovanje stekao u Sarajevu

Nedžad-ef. Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1987. godine, nakon čega je obrazovanje nastavio na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Diplomirao je 1994. godine, magistrirao iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 2008. godine. Akademsku karijeru gradio je paralelno s radom u Islamskoj zajednici, a 2021. godine izabran je u zvanje redovnog profesora na Fakultetu islamskih nauka.

Njegov naučni i stručni interes obuhvata islamsku teologiju, pitanja vjerovanja i savremene izazove s kojima se suočavaju muslimanske zajednice. Tokom karijere učestvovao je i u akademskim aktivnostima izvan Bosne i Hercegovine.

Petnaest godina proveo u Sloveniji

Jedan od najznačajnijih perioda njegove karijere vezan je za Sloveniju, gdje je od 2006. do 2021. godine obavljao dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice.

Tokom tog perioda radio je na razvoju i jačanju institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Sloveniji, kao i na unapređenju odnosa s drugim vjerskim zajednicama i širim društvom. Za svoj doprinos odlikovan je Srebrenim ordenom za zasluge Republike Slovenije.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, 15. septembra 2021. godine preuzeo je dužnost muftije sarajevskog, koju je obavljao do izbora za reisul-ulemu.

Kakvu Islamsku zajednicu želi voditi?

U programu koji je predstavio tokom kandidature Grabus je naglasio važnost autonomne i institucionalno snažne Islamske zajednice, koju je opisao kao zajednicu vrijednosti, a ne moći.

Među prioritetima koje je izdvojio nalaze se očuvanje jedinstva Islamske zajednice, jačanje položaja imama, unapređenje njihovog materijalnog i radnopravnog statusa te stvaranje dodatnih mogućnosti za obrazovanje.

Posebno je istakao potrebu za boljim uključivanjem mladih i obrazovanih žena u rad vjerskih i obrazovnih ustanova, efikasnijim upravljanjem vakufskom imovinom i snažnijim povezivanjem s Bošnjacima u dijaspori. U njegovoj viziji značajno mjesto zauzimaju i podrška povratničkim džematima te zaštita kulturne i vjerske baštine.

Iskustvo u medijima i međureligijskom dijalogu

Grabus je tokom karijere bio angažovan i u medijima. Od 1994. do 2004. godine sarađivao je s Radiom Bosne i Hercegovine, a od 1999. do 2005. i s Televizijom Sarajevo.

Bio je direktor Kulturno-obrazovnog zavoda Averroes u Ljubljani, a učestvovao je i u radu stručnih i uredničkih tijela koja se bave islamskom teologijom i međureligijskim dijalogom.

Njegov profesionalni put tako je obuhvatio akademski rad, medijski angažman i vođenje vjerskih institucija u Bosni i Hercegovini i Sloveniji.

Prve poruke nakon preuzimanja dužnosti

Nakon uručenja menšure 15. novembra, Grabus se obratio vjernicima i poručio da povjerenu dužnost doživljava kao veliku čast i odgovornost. Najavio je da će se u radu savjetovati s ulemom, nosiocima najviših dužnosti i svima koji žele dobro Islamskoj zajednici.

Govorio je o važnosti obrazovanja, tradicije i duhovne povezanosti, kao i odgovornosti imama, muallima, muallima, vjeroučitelja, profesora i drugih uposlenika Islamske zajednice. Naglasio je da djeca u mektebima trebaju dobiti kvalitetan odgoj, da mladi moraju imati prostor za napredak, a džematlije programe koji ih povezuju i pružaju podršku.

Najavio je razvijanje dijaloga s muslimanima i saradnju s pojedincima i institucijama koje žele unaprijediti rad Islamske zajednice. Posebno je ukazao na značaj vjerskog i kulturnog života u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, kao i dobrosusjedskih odnosa.

"I muslimani smo i Evropljani. Važno je poštivanje zakona i vladavine prava kako bismo mogli slobodno njegovati i snažiti islamski identitet", poručio je Grabus.

Govoreći o aktuelnim dešavanjima u svijetu, pozvao je na odlučno podizanje glasa protiv ubijanja nevinih ljudi i djece. Zahvalio je svojim prethodnicima Huseinu ef. Kavazoviću i Mustafi ef. Ceriću, a dovu je proučio za ranije reisul-uleme koji su preselili na Ahiret.

Na kraju obraćanja zamolio je vjernike da se dovama sjete njega i njegovog rada, uz molbu Allahu da podari mir Bosni i Hercegovini i svijetu te da Islamsku zajednicu sačuva na putu istine.