Prirodni dragulj bh. grada na devet rijeka ostavlja bez daha

Ulaz u pećinu je dubok, svod u unutrašnjosti pećine veoma visok, a dugačka je oko 1.000 metara. Pećina je uvijek prepuna posjetilaca, a posjeduje naučno-istraživačke, obrazovne i turističko-rekreativne vrijednosti.

Mještanin Smajo Ćerimović i vlasnik zemlje i puta koji vodi do čuvene pećine kaže da tokom cijele godine ovaj prirodni dragulj obilaze ljudi iz cijelog svijeta.

„Na parkingu zna biti parkirano više od 1.500 automobila. Pećina se nalazi na mojoj zemlji, ali prolaz je slobodan svakom, jer i ja želim da što više ljudi vidi ovu ljepotu“, istakao je Ćerimović.

Ovaj pedesetdevetogodišnji mještanin Hrustova kaže da je prvi put ušao u pećinu kada je imao šest godina. Kao dijete se najviše plašio slijepih miševa, ali je kako kaže bio i očaran ljepotama koje krije pećina. Tvrdi Sanjani su ponosni na Hrustovačku pećinu.

Predsjednica Planinarskog društva „Kanjon“ iz Sanskog Mosta Amira Šabić istakla je za AA da opština Sanski Most obiluje prirodnim ljepotama, a među njima je svakako Hrustovačka pećina.

„Veliki broj posjetilaca kada dođe u Sanski Most, grad na devet rijeka, svakako poželi da obiđe i ovu pećinu, a posebno takozvanu sobu totema, koja je prirodni fenomen. Nama Sanjanima mnogo znači ova pećina, jer zaista imamo čime da se pohvalimo“, kaže Šabićeva.

Sve posjetioce ostavlja bez daha. Sama pećina je veoma prostrana, što ostavlja impozantan utisak, a putevi se u njoj račvaju u dva pravca. U njoj se mogu vidjeti čudesni oblici brojnih stalaktita i stalagmita, a arheološka istraživanja, koja su rađena početkom dvadesetog stoljeća otkrila su da je ulaz u pećinu nastanjivan od najranijih faza ljudskog postanka. Iskopavanja su otkrila prahistorijska ognjišta, kao i ostatke kostiju pradavnih životinja, kojima se hranio prvobitni čovjek. Arheološka istraživanja Zemaljskog muzeja iz Sarajeva otkrila su ostatke grnčarije koji pripadaju takozvanoj „vučedolskoj kulturi“, čija je postojbina zapadna Slavonija i okolica Vukovara. Svi pronađeni predmeti čuvaju se danas u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Skoro je predstavljen i marketinški projekat razvoja Hrustovačke pećine, čiji je cilj prezentacija pećine u turističke svrhe. Planirano je definirati pristupne puteve i prilaze pećini, izgraditi parking prostor, riješiti imovinsko-pravne sporove, izgraditi infrastrukturu pećine, te odrediti nadležnost za upravljanje pećinom kao turističkom destinacijom.

Hrustovačka pećina nije istražena do kraja i ostalo je još oko dvjestotinjak metara gdje ljudska noga nikad nije kročila. Slijepi miševi u Hrustovačkoj pećini koji naseljavaju u kolonijama ovu pećinu su zaštićeni zakonom i ne smiju se uznemiravati u svojim skloništima. Ovi prirodni predatori noćnih insekata u ogromnom broju se mogu vidjeti na zidovima pećine, pa često posjetiocima nije ugodno kada ih vide u tolikom broju.