Priče iz čekaonice: Koliko su bolnice spremne za vanredne situacije

Slučajevi masovnog trovanja hranom, koji su se u protekle tri godine dogodili u većim gradovima Bosne i Hercegovine, bili su veliki test za kliničke ustanove. Da li su bolnice osposobljene da u ovakvim slučajevima djeluju brzo i efikasno? Da li u su u stanju kratkom vremenskom periodu osigurati veći broj smještajnih kapaciteta i pojačano prisustvo medicinskog osoblja kako bi se pružila odgovarajuća zdravstvena njegu svima koji je zatraže.

Podsjetimo se samo nekih od slučajeva trovanja hranom na području BiH u proteklim godinama:

- Sarajevo, slučaj "Pomodorino": liječničku pomoć zatražilo 360 osoba, na liječenju zadržano 153.
- Banja Luka, slučaj "Trovanje studenata": liječničku pomoć zatražilo 25 studenata, na liječenju zadržano 16.
- Zenica, slučaj "Trovanje štićenika JU Dom porodica": pomoć zatražilo 110 ljudi, hospitalizirano 39
- Sarajevo, slučaj "Sarajevski vrtići": pomoć zatražilo 215 mališana, zadržano 51

Postavlja se pitanja koliko su kantonalne bolnice spremne za ovakve situacije, te kakve mjere predostrožnosti poduzimaju?

Povodom aprilskog slučaja trovanja u vrtićima JU Djeca Sarajeva, otac jednog djeteta koje je bilo hospitalizirano obratio se portalu Radiosarajevo.ba.

"Moje dijete je trenutno u sobi s još tri mališana. Četiri kreveta su u svakoj sobi, a i roditelji s njima. To je nezamislivo. Velika je gužva i među roditeljima i djecom vlada panika. Ljekari nam još uvijek nisu kazali dijagnozu, ne dozvoljavaju nam uvid u nalaze. Kap koja je večeras prelila čašu je nedostatak lijekova za temperaturu. Djeca su uplašena, ne možemo im skinuti temperaturu, a doktori i nemaju baš neko rješenje", kazao je ovaj roditelj.

Bio je to povod za razgovor s direktorom najveće medicinske ustanove u BiH, direktorom Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu - Rusmirom Mesihovićem. Na početku razgovora gospodin Mesihović je istaknuo kako je u posljednjem periodu KCUS zabilježio pozitivan razvoj, kada je u pitanju skrb i njega pacijenata. O trenutnoj i aktuelnoj temi trovanja na području BiH, Mesihović je istaknuo kako je i u ovom posljednjem slučaju, KCUS bio spreman da odgovori zadatku.

"U svakom trenutku smo bili na strani pacijenata, trudili se da fizički odgovorimo ovom zadatku. Bio je prisutan dovoljan broj medicinskog osoblja, a kako se ranije spekuliralo o nestanku lijekova – to nije istina. Lijekova za mališane bilo je u svakom trenutku", kazao je Mesihović.

Da li su bolnice spremne za ovakve i slične slučajeve? Da li postoje protokoli i propisi koji definiraju način na koji medicinske ustanove trebaju reagirati u ovakvim slučajevima?

Direktor ističe da je KCUS u svakom trenutku spreman da primi pacijente i pripremi ih za oporavak. 

"Svako jutro održavamo brifing s osobljem, a u takvim situacijama sve je vanredno, svi su na raspolaganju. Postoje jasno definirane nadležnosti svakog odjeljenja, s tim da u tim slučajevima pojačavamo dežuru, kontrole i skrb nad pacijentima", kaže Mesihović.

Svi smještajni kapaciteti se odmah oslobađaju i prilagođavaju trenutnoj, alarmantnoj situaciji.

Za trovanje u Sarajevu, još uvijek niko nije odgovarao, međutim Inspektorat sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije podnio je Tužilaštvu Kantona Sarajevo Izvještaj protiv odgovornog lica JU Djeca Sarajeva.

Kako su ranije kazali, postoji sumnja o izvršenom krivičnom djelu za proizvodnju i stavljanje u promet škodljivih živežnih namirnica.

Ranije je za Radiosarajevo.ba predstavnica roditelja JU Djeca Sarajeva Danka Zovko Delalić izjavila da su roditelji otrovanih mališana angažirali i advokata, a riječ je o Sulejmanu Kadiću.

Slučajevi Banja Luka i Zenica

"Zavod je u sklopu sopstvenih kapaciteta, bez ikakvih problema i ne narušavajući redovan proces rada, na adekvatan način klinički zbrinuo sve pacijente koji su u prethodnom periodu imali simptome gastroenterokolitisa. Spremnost je pokazao i Institut za javno zdravstvo čije su ekipe izvršile higijensko-epidemiološko izviđanje i preliminarne analize. Nadležni ljekarski i interdisciplinarni timovi su bili kapacitirani i spremni da pruže adekvatne usluge i tretman bez potrebe dodatnih angažiranja ljudskih resursa van ustanove i bez potrebe upućivanja u druge zdravstvene ustanove. Svi pacijenti su pravovremeno zbrinuti unutra Zavoda uz korištenje medikamenata iz redovnih zaliha“, kazali su iz Zavoda.

Na kraju, date situacije poslužile su kao test već postojećih procedura i postupaka objedinjenih u okviru Vodiča za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija, ističu.

Svaka zdravstvena ustanova ima obavezu da postupa prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske ili Federacije, Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i drugim podzakonskim aktima. Također, prema zakonski obaveznom procesu certifikacije zdravstvenih ustanova, svaka zdravstvena ustanova mora imati razvijene i primjenjive mehanizme za upravljanje rizikom, a jedan od najvećih rizika su bolničke infekcije.

U Zenici je u augustu 2014. godine u Kantonalnu bolnicu primljeno 39 djece koji su štićenici Javne ustanove "Dom porodica" Zenica zbog trovanja salmonelom. Od 110 djece 39 ih je hospitalizirano. Oni su bili bili zbrinuti na odjelu za zarazne bolesti i nejasna febrilna stanja Kantonalne bolnice Zenica.

"Djeca su imala simptome povraćanja, proljeva i temperature. Nadležna Higijenska epidemiološka služba utvrdila je da je riječ o salmoneli", bila je izjava iz Kantonalne bolnice Zenica.

U ovim slučajevima najčešće je bilo zabilježeno trovanje zaraženom vodom ili hranom. Obično ljudi koji su zaraženi razviju proljev, groznicu i trbušne grčeve u rasponu od 8 do 72 sata. Inače, većina zdravih ljudi se oporavi u nekoliko dana, a hospitalizacija u pogoršanom stanju može potrajati i nekoliko mjeseci. Obično je potrebna brza doktorska pomoć, a komplikacije opasne po život se također mogu pojaviti ukoliko se infekcija proširi izvan crijeva.