Povelja Kulina bana mora biti vraćena u BiH

Profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Sarajevu i bivši direktor Zemaljskog muzeja prof. dr Enver Imamović izjavio je kako je oduševljen činjenicom da su se institucije države Bosne i Hercegovine napokon angažirale na povratu Povelje Kulina bana u matičnu domovinu. Profesor Imamović vjeruje kako postoje šanse da se ''rodni list BiH'' poslije 183 godine, napokon, vrati u domovinu.

Zastupnik Stranke demokratske akcije BiH (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović, podsjetimo, podnio je inicijativu da se na 46. sjednici najvišeg zakonodavnog organa države 28. marta razmatra pokretanje postupka povrata Povelje Kulina bana iz Rusije u BiH.

„Drago mi je da će Parlament BiH, a potom, vjerujem, i Vijeće ministara BiH pokrenuti inicijativu da se vrati naš najpoznatiji pisani nacionalni spomenik Povelja Kulina bana koji se nalazi u Rusiji u Sankt Peterburgu. To je prvi slučaj da najviši zakonodavni organi poduzimaju takvu akciju“, izjavio je Imamović za agenciju Anadolija.

Iz historije se zna, dodaje, da je Povelja od 1830. u Rusiji. Inače, Povelja, koja je napisana 29. augusta 1189. godine i, kako smatraju historičari, svjedoči o osam stoljeća dugoj bh. državnosti, nalazi se pod okriljem Ruske akademije nauka i umjetnosti.

''Povelja zato za nas predstavlja izuzetno vrijedan dokument. U tom dokumentu, pored ostaloga, pominje se doslovno da je BiH država. Jer Kulin ban jamči sigurnost ''svima koji hodate po mojemu vladanju'', a misli se na dubrovačke trgovce. Značaj akcije za povrat Povelje je u tome što je potekla iz zvaničnih organa, od države, i vjerujem da neće biti niko ko bi bio protiv toga da BiH dobije svoj vrijedni spomenik. S druge strane, Rusija ima svog blaga kod nas i ima puno načina da se taj dokument vrati u zemlju, dakle, putem razmjene, kupovinom ili dobrom voljom ruskih vlasti da nam vrati taj dokument. Jer on za njih ne znači mnogo. To je komad kože dug oko 15 centimetara. A mi, s druge strane, imamo nekih vrijednih ruskih vjerskih knjiga, umjetnina i to bi mogli zamijeniti za Povelju'', istakao je Imamović.

Povelja Kulina bana je, kako je u svojoj inicijativi obrazložio zastupnik Mehmedović, najstarija bosanska isprava sa našeg tla, pisana bosanskim narodnim jezikom. Ovaj dokument je, ističe se, ne samo najstariji dosad pronađeni i očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslovenskih naroda i država. Proučavanje Povelje iznudilo je i enigmatično pitanje originalnosti sačuvanih primjeraka.

Povelja je sačuvana u tri primjerka. Danas se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu, a jedan u Sankt Peterburgu. Proučavanja Povelje rezultirala su stanovištem da je samo jedan od tri primjerka original, a da su druga dva prepisi. Povelja je nestala 1830. godine iz Dubrovačkog arhiva i sada se nalazi u Rusiji.

Nadalje, profesor Imamović je izrazio uvjerenje da će ta ''inicijativa odjeknuti kod nas''.

On je za AA podsjetio kako je iz opkoljenog Sarajeva tokom agresije otputovao do Zagreba kako bi učestvovao u aukciji na kojoj je ponuđen vrijedni zlatnik bosanskog kralja Tvrtka.

''To je bio jedinstven primjer numizmatičke i historijske vrijednosti. Kad sam našim tadašnjim vlastima u Sarajevu objasnio značaj tog predmeta za nas, odmah su izdvojili 60.000 njemačkih maraka (DM). Ja sam otputovao s tim novcem u Zagreb i učestvovali smo u aukciji. No, bili su prisutni kolekcionari iz Amerike i svijeta. Nakon što je cifra prešla 60 hiljada DM, mi nismo imali više novca i morali smo odustati. Zlatnik je otišao na drugu stranu. Ne smijemo dozvoliti više da se naše blago rasipa po svijetu. Rodni list BiH mora biti vraćen  u domovinu.“

Rektor Univerziteta u Tuzli i nekadašnji veleposlanik BiH u Moskvi Enver Halilović, koji je tokom diplomatske misije u Ruskoj Federaciji svojevremeno pokrenuo priču o mogućnosti povratka Povelje Kulina bana u BiH, izjavio je ranije da je u tom smislu imao razgovore s najvišim državnicima Ruske Federacije – od ministra vanjskih poslova, ministara za kulturu i obrazovanje, pa sve do predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina. Razgovarao je, također, i s ondašnjim patrijarhom Aleksejem II, dajući mu prijedlog za razmjenu povijesnih dokumenata koji se mogu vezati za Rusiju, jer su pisani ruskim pismom i na ruskom jeziku, a nalaze se u BiH.

''Međutim, u osnovi ključni problem za nepovratak, odnosno nemogućnost preuzimanja Povelje do sada je u činjenici da nikada na državnom nivou takav zahtjev nije dobio pravu podršku. Rusija taj dokument smatra jednim od slavenskih dokumenata, drugi po važnosti za povijest slavenstva. Kao zemlja koja pretendira da bude zaštitnik slavenstva smatra da je to u neku ruku i dokument koji može pripadati ili pripada i njenom širem historijskom kontekstu'', izjavio je tada Halilović.

Stručnjaci vjeruju da bi, ukoliko država BiH zauzme ispravan stav i uputi adekvatne inicijative, Rusija mogla odobriti povratak Povelje Kulina bana u Sarajevo.