Ilić: Potencijali natprosječno inteligentnih osoba u BiH nedovoljno iskorišteni

“Činjenica je da bh. društvo ne nudi mnogo mogućnosti da se potencijal visoko inteligentnih ljudi iskoristi, jer su kriterijumi vrednovanja danas usmjereni na trivijalne stvari kao što su samopromocija, nametljivost, poslušnost, pa na kraju i formalizam, koji je potpuno potisnuo suštinu”, smatra ona.

Ipak, dodaje, to ne znači da visoko inteligentna osoba ne može ispuniti svoj potencijal u BiH, jer, po definiciji, inteligencija podrazumijeva snalaženje, odnosno mogućnost da se iznađu rješenja koja nisu odmah očigledna.

Podsjetila je da su Mensu osnovali advokat Roland Beril i naučnik dr. Lens Ver u Engleskoj, davne 1946. godine. Od početka svog postojanja Mensa ima tri osnovna cilja, a to je da identificira i unaprijedi ljudsku inteligenciju radi dobrobiti čovječanstva, ohrabri istraživanje prirode, karakteristika i koristi inteligencije, kao i da promovira stimulativne, intelektualne i društvene mogućnosti za svoje članove.

“Ipak, glavi cilj Mense je da obezbijedi međusobno upoznavanje osoba sa visokim IQ, kao i njihovu razmjenu iskustava i ideja”, napominje Ilić.

Mensa BiH postoji od 2005. godine, ali je tek početkom 2017., kada je stekla formalne uslove po broju članova, zvanično priznata od Mense International. Mensa BiH ima status Mense u nastajanju (Emerging Mensa), pa se može smatrati mladom organizacijom.

“S obzirom na to da Mensa širom svijeta okuplja više od 100.000 članova, često imamo mogućnost da preko svojih kontakata pomognemo našim članovima koji namjeravaju da se usavršavaju, školuju”, pojašnjava predsjednica Mense BiH.

Mensa BiH trenutno broji oko 260 aktivnih članova, a u bazi ih je, od početka 2016, registrirano više od 300. Broj kandidata koji su položili test, odnosno ostvarili uslov za članstvo, ističe Ilić, sve je veći, ali nisu svi odlučili da se učlane.

Uslov da bi neko postao član Mensa BiH je da ima IQ jednak ili veći od 133 po Bineovoj, odnosno 148 po Katelovoj skali.

“Kada tumačimo testove uglavnom koristimo Katelovu skalu koja utvrđuje 148, 152 i 156 IQ, što naše članove svrstava u svega dva posto ukupne populacije koja ima potencijal da ostvari ovaj rezultat”, istakla je.

Predsjednica Mense BiH objasnila je i kako ova organizacija funkcionira u našoj zemlji.

“Trenutno funkcioniramo kroz interesne grupe koje su okupljene virtuelno, odnosno, većina komunikacije se obavlja kroz „Slack“ aplikaciju. Osim toga, postoje redovna mjesečna okupljanja članova u Sarajevu i Banjoj Luci, jer je u ova dva grada koncentracija članova i najveća, a od februara im se pridružio i Mostar”, kazala je.

Osim toga, dodala je, jednom godišnje Mensa BiH organizira Skupštinu na kojoj se okupljaju svi članovi Mense BiH.

Posljednja testiranja održana su prošle godine u Sarajevu, Mostaru, Trebinju i Banjoj Luci. U Sarajevu je bilo 138, Mostaru 65, Trebinju 20, a u Banjoj Luci 145 prijavljenih kandidata.

“Nakon testiranja, uslov za članstvo je steklo 129 kandidata (ukupno za sva četiri grada), a u Mensu je odlučilo da se učlani njih 105, što jako visok procenat”, naglašava Ilić.

Kako je rekla, do 2016. testiranja nisu organizirana redovno, jer nisu imali ovlaštenog psihologa, a sada testiranja organiziraju jednom godišnje u većim gradovima BiH. Osim toga, održavaju internet i Facebook stranicu, a imaju i mailing listu na koju se zainteresirani mogu prijaviti kako bi dobili informacije o terminima testiranja.

“Od prošle godine imamo i android aplikaciju ‘Mensa BiH’ na kojoj se nalazi primjer testa, kako bi kandidati stekli utisak o kakvoj se vrsti zadataka radi na testiranju”, napomenula je.

Testiranje vodi i kontrolira ovlašteni psiholog Mense BiH, koji kandidatima daje uputstva na testiranju, a članovi-volonteri pomažu u nadgledaju kandidata u učionicama. Nakon testiranja, psiholog pregleda testove i zadržava ih kod sebe, tako da su rezultati poznati samo kandidatu i psihologu.

Ilić ističe da im često postavljaju pitanja da li vrše testiranja djece te pojašnjava da Mensa BiH vrši testiranja osoba starijih od 17 godina, jer su oni tada već formirane ličnosti, kada sami mogu odlučivati u kojem će pravcu taj svoj potencijal iskoristiti.

“Kod djece je drugačiji slučaj jer identifikacija jedne tako mlade osobe sa sobom nosi i određen teret očekivanja i pritiska okoline, najčešće najbližih članova porodice koji nisu adekvatno pripremljeni da takvu osobu usmjere i rade s njom na pravilan način. Obrazovni sistem i društvo, uopćeno u BiH, nemaju module rada sa ovakvom djecom”, tvrdi predsjednica Mense BiH.

Kaže da joj nije poznato da li se vrše testovi inteligencije prilikom zapošljavanja u BiH i šire te napominje da visoka inteligencija govori o potencijalu jedne osobe, ali ne garantira da će taj potencijal biti i ostvaren.

“Stoga, korištenje testova inteligencije prilikom zapošljavanja može biti korisno poslodavcu da procijeni za koju vrstu posla kandidat ima kapacitet, ali ne i da li će ga uspješno obavljati”, kaže Ilić.

Naglasila je da visok IQ predstavlja samo potencijal za ostvarivanje velikih rezultata te da suprotno uvriježenom mišljenju, visoko inteligentnim ljudima ne ide sve lako.

“Uspjeh je kombinacija više faktora, od kojih su rad i upornost jedni od najbitnijih”, mišljenja je ona.

Ukazala je na to da je, iako u javnosti postoji mit o Mensi kao udruženju ‘genijalaca’ ili ‘izuzetnih intelektualaca’, u realnosti stvar drugačija, jer osobe visokog IQ kroz Mensu samo imaju mogućnost upoznati osobe sličnih potencijala, družiti se s njima, razmjenjivati ideje i iskustva te pokretati zajedničke projekte ozbiljnog ili zabavnog karaktera.

Predsjednica Mense BiH napomenula je da u BiH prvenstveno postoji problem u neinformiranosti poslodavaca o tome šta je Mensa uopće, s jedne strane, te nedostatka adekvatnih radnih mjesta koja zahtijevaju ove kompetencije, s druge strane.

“Sve zavisi od toga za kakav se posao prijavljujete. Ako u CV-u navedete da ste član Mense, a prijavljujete se na mjesto šalterskog službenika, onda to i nije velika prednost, ali na nekim poslovima, kao što je programiranje, može biti”, kazala je Ilić.

Na kraju razgovora za Fenu, zaključila je da je u zemljama izvan BiH članstvo u Mensi veoma cijenjeno, što se za BiH ne može reći.