Podrška građanskoj inicijativi nastavlja rasti: "Nacionalna biblioteka mora biti u Vijećnici"

Građanska inicijativa za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u sarajevsku Vijećnicu nastavlja okupljati sve veći broj građana iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, ali i književnika, naučnih radnika, profesora, bibliotekara i kulturnih djelatnika koji smatraju da je vrijeme da se ispravi višedecenijska historijska nepravda.

"Vratiti zasluženo mjesto u historiji"

Podsjetimo, inicijativa traži povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u prostor Vijećnice, iz kojeg je nasilno protjerana nakon spaljivanja ove zgrade u augustu 1992. godine. Istovremeno se zahtijeva i trajno sistemsko rješenje finansiranja državne biblioteke, koja već godinama djeluje u izuzetno teškim uslovima.

Novi potpisi potvrđuju da građani ovu inicijativu ne doživljavaju samo kao pitanje jedne institucije, nego kao pitanje odnosa države prema vlastitoj kulturi, identitetu i historijskom pamćenju.

Među potpisnicima peticije – koju i dalje možete potpisati OVDJE je i dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Njegova kolegica, historičarka dr. Merisa Karović-Babić smatra da bi povratak Biblioteke predstavljao ispravljanje dugogodišnje nepravde.

"Smatram da je važno da se Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine vrati zasluženo mjesto u historiji kako ova institucija to zaslužuje i da se ovim činom barem djelomično ispravi nepravda koja se godinama čini prema ovoj važnoj ustanovi kulture od značaja za državu", navela je uz potpis na peticiju.

Brojni građani naglašavaju i praktičnu dimenziju povratka Biblioteke u Vijećnicu.

Melika Kulaglić podsjeća da gotovo svaki veliki europski grad ima reprezentativnu biblioteku otvorenu studentima, istraživačima i građanima.

"Svaki veći grad ima biblioteku koja je dostupna studentima i posjetiocima grada. To bi značajno doprinijelo svima, posebno učenicima svih uzrasta, jer danas kafići često služe kao prostor za učenje, što može biti alternativa, ali nikako pravo rješenje", istakla je Kulaglić.

Među potpisnicima se često ponavlja jednostavna, ali snažna poruka da Nacionalnoj biblioteci pripada upravo prostor Vijećnice.

Salih Rogo poručuje: "Nacionalna biblioteka mora biti u Vijećnici!"

Sličnog je mišljenja i Haris Piralić iz Bihaća.

"Želim da se Nacionalna biblioteka vrati tamo gdje joj je i mjesto."

Podršku inicijativi pružaju i građani iz dijaspore. Iz njemačkog Darmstadta Hazim Kadrić kratko poručuje: "Podržavam inicijativu."

"Biblioteka zaslužuje Vijećnicu"

Na historijski kontinuitet podsjeća dr. Velida Mataradžija sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

"Vijećnica je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu bila biblioteka. Zaslužuje da to bude i danas i u budućnosti."

Među novim potpisnicima nalaze se i književnik Vladimir Arsenić iz Zrenjanina, pisac Nihad Hasanović, novinar Ilvana Čengić, dokumentarista Ahmed Huseinović, kao i brojni građani iz Sarajeva, Mostara, Tuzle, Bihaća, Cazina, Tešnja, Visokog, Donje Ljubije, Njemačke i drugih sredina.

Sve više građana smatra da pitanje Vijećnice odavno prevazilazi raspravu o jednoj zgradi. Riječ je o simbolu kulturnog pamćenja Bosne i Hercegovine i mjestu koje je upravo zbog knjiga bilo meta razaranja tokom agresije.

Poruka koja se iz dana u dan sve češće ponavlja među potpisnicima ostaje jasna:

Nacionalna biblioteka mora se vratiti u Vijećnicu – tamo gdje joj je historijski, kulturno i simbolički mjesto.