Bosanke kao 'poželjne supruge': Šta se krije iza bračnih dogovora za 500 eura?

Platforma Zefaaf, koja se predstavlja kao mjesto za upoznavanje muslimana radi sklapanja braka u skladu s islamskim načelima, izazvala je burne reakcije u Bosni i Hercegovini nakon objavljivanja snimaka u kojima njen predstavnik govori o djevojkama iz Bosne i Hercegovine kao potencijalnim suprugama za muškarce iz inostranstva. U tim objavama posebno se ističu njihov fizički izgled, svijetla put, plave oči, hidžab i navodno skromni zahtjevi za mehr (vjenčani dar koji pripada isključivo supruzi).

Međutim, problem nije samo u neukusnim izjavama jednog muškarca pred kamerom. Pregled zvanične stranice platforme otkriva da Zefaaf u Bosni i Hercegovini promovira poseban bračni program, organizuje putovanja i najavljuje direktne susrete s Bosankama i njihovim porodicama. Drugim riječima, predstavljanje Bošnjakinja kao poželjnih supruga nije tek usputni sadržaj na društvenim mrežama, nego dio šireg poslovnog modela platforme.

Bošnjakinje kao poželjna 'ponuda' za muškarce iz inostranstva

U snimcima koji su izazvali reakcije predstavnik platforme Tarek bin Zahw govori na arapskom jeziku o djevojkama iz Bosne i Hercegovine koje dolaze na studije u Sarajevo, navodno prvenstveno radi pronalaska supruga. Pritom ističe da mnoge nose hidžab, imaju plave oči, "evropski izgled" i vode "čedan život".

Posebno se zadržava na iznosu mehra, predstavljajući Bosanke kao žene koje ne traže mnogo i s kojima se, kako se može razumjeti iz njegovih izjava, može postići povoljan dogovor. Takav način predstavljanja žena svodi ih na nekoliko unaprijed odabranih karakteristika: izgled, vjersku pripadnost, seksualnu čednost i finansijska očekivanja.

U jednoj od objava pojavljuju se i fotografije plavookih pokrivenih djevojaka generiranih vještačkom inteligencijom. Umjesto da se govori o obrazovanju, ličnosti, profesionalnim ambicijama ili slobodnom izboru žena, one se predstavljaju kroz stereotipnu sliku poželjne supruge za određenu grupu muškaraca.

U videosnimcima objavljenim na društvenim mrežama iznesene su i tvrdnje o tome kakve su, prema predstavljanju ove platforme, žene iz pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine. Hercegovke su opisane kao snažne, iskrene i odane žene koje se brinu o djeci, a među njihovim navodnim karakteristikama posebno su istaknuti ljepota i visina.

U drugim snimcima govori se o djevojkama iz Bihaća i okolnih mjesta koje nakon završetka srednje škole odlaze na studij u Sarajevo.

Prema tvrdnjama iznesenim u tim videosnimcima, dio njih u glavnom gradu traži supruga kako bi tamo ostale i zasnovale porodicu, jer se navodno boje da bi se povratkom u rodni kraj mogle suočiti s manjim mogućnostima da pronađu životnog partnera.

Zefaaf ne nudi samo aplikaciju, već i bračna putovanja u Bosnu

Na svojoj zvaničnoj stranici Zefaaf se predstavlja kao platforma koja muslimanima širom svijeta pomaže da pronađu životnog partnera s kojim dijele islamske vrijednosti. Navode da koriste vještačku inteligenciju i savremene tehnologije kako bi povezali potencijalne partnere u sigurnom okruženju, uz poštivanje šerijatskih pravila.

Registracija je besplatna i otvorena za sve, ali aplikacija nudi i plaćene pretplate, kao i dodatne usluge za korisnike koji žele pomoć u pronalasku bračnog partnera. Među njima je VIP usluga u okviru koje tim Zefaafa, prema vlastitom opisu, traži potencijalne supružnike umjesto korisnika, predlaže odgovarajuće kandidate i prati proces tokom tri mjeseca.

Platforma nudi i susrete uživo u zemlji korisnika, a proces počinje razgovorom putem videopoziva s porodičnim savjetnikom. U aplikaciji se spominju uključivanje staratelja, odnosno velija, video-susreti radi upoznavanja uz prisustvo porodice buduće mlade, grupne razgovorne sobe i savjetovanje.

Posebno je zanimljiv program koji Zefaaf naziva "Bosanski bračni program". Na svojoj stranici platforma navodi da putuje s korisnicima te preuzima koordinaciju, praćenje i organizovanje direktnih susreta s Bosankama i njihovim porodicama.

Na blogu su objavljeni i tekstovi na više jezika o "putovanjima Zefaafa u Bosnu", predstavljeni kao način da zainteresirani muškarci pronađu suprugu. Prijave se, prema dostupnim informacijama, obavljaju putem njihovog kanala na Telegramu, a platforma navodi da ne garantuje da će putovanje rezultirati brakom.

"Putovanje Zefaafa u Bosnu" počelo u septembru

U historiji verzija aplikacije na App Storeu navedeno je da je 11. septembra 2026. počelo "putovanje Zefaafa u Bosnu". Spominju se i pokretanje usluga u balkanskim zemljama, otvaranje podružnice u Bosni te prijem profila mladića, djevojaka i porodica iz Bosne i Hercegovine.

Dakle, Bosna i Hercegovina nije samo jedna od zemalja u kojoj platforma ima korisnike. Ona je postala posebno tržište za koje je osmišljen program putovanja i upoznavanja, s direktnim susretima s lokalnim ženama i njihovim porodicama.

Zefaaf se istovremeno na svojoj stranici predstavlja kao legitimna islamska platforma koja ne podržava neobavezne veze, prijateljstva ili privremene brakove. Navode da su svi njeni operateri muslimani koji se pridržavaju šerijatskih načela. U opisu aplikacije na Google Playu spominje se i usluga certificiranog šerijatskog matičara za ovjeru bračnih ugovora u Europi i zapadnim zemljama.

Platforma, također, promovira sistem preporuka u kojem korisnici prikupljaju bodove i ostvaruju nagrade, uključujući VIP pretplatu, dovođenjem novih članova. Na stranici je prikazan i podatak od 366.484 uz oznaku koja se odnosi na zadovoljne korisnike, ali nije objašnjeno na koji način je taj broj utvrđen.

Gdje prestaje vjersko upoznavanje, a počinje komercijalizacija žena?

Niko ne može osporiti pravo punoljetnih žena i muškaraca da slobodno biraju partnera, upoznaju se i sklapaju brak u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima. Nije sporno ni da postoje platforme koje takve susrete organizuju. Međutim, nešto sasvim drugo je kada se žene iz jedne zemlje predstavljaju kao posebna kategorija poželjnih supruga, uz naglašavanje njihove boje kože, očiju, odijevanja i navodno niskih finansijskih zahtjeva.

Upravo tu se otvara pitanje odnosa prema Bošnjakinjama. Njihov identitet, obrazovanje i životni izbori ne mogu se svesti na to da su bijele, pokrivene, "čedne" i navodno jeftine za sklapanje braka. Posebno je problematično kada se njihov odlazak na studije u Sarajevo predstavlja kao put do pronalaska muža, čime se omalovažava njihova samostalnost i obrazovni ciljevi.

Ni mehr nije cijena žene niti argument kojim se ona predstavlja kao povoljna prilika za potencijalnog supruga. Riječ je o pravu supruge u islamskom braku, a njegovo svođenje na iznos koji muškarac treba izdvojiti kako bi "dobro prošao" govori mnogo o načinu na koji se žene posmatraju u ovakvoj promociji.

Nakon objavljivanja spornog snimka ispred sarajevskog kafića Divan, uprava ovog objekta saopćila je da se ograđuje od iznesenih tvrdnji, da je snimak prijavila nadležnim institucijama i da je osobama koje su ga snimile trajno zabranila pristup objektu.

Ostaje, međutim, pitanje ko kontroliše aktivnosti ovakvih platformi u Bosni i Hercegovini, na koji način organizuju susrete s lokalnim ženama i porodicama te kakve garancije pružaju osobama koje se uključuju u njihove programe. Predstavljanje poslovnog modela kao vjerski utemeljenog ne oslobađa njegove organizatore odgovornosti za način na koji govore o ženama i postupaju prema njima.

Oglasili se iz Zefaafa: Odbacuju optužbe i tvrde da im je cilj halal brak

Nakon reakcija na videosnimke, oglasili su se i iz platforme Zefaaf, poručujući da je njihova misija omogućiti muslimanima širom svijeta upoznavanje radi braka, uz učešće roditelja i porodice. Naveli su da je platforma osnovana prije šest godina, da je dostupna na 33 jezika i da nije namijenjena isključivo Bosancima.

Iz Zefaafa su odbacili optužbe da je platforma osnovana radi trgovine ženama ili iskorištavanja bilo čije časti, kao i povezivanje s terorizmom ili organizacijom DAIŠ. Istakli su da je njihova usluga namijenjena punoljetnim ženama i muškarcima koji žele stupiti u brak, uz poštovanje porodice i zakona.

Osvrnuli su se i na posjete Bosni i Hercegovini, navodeći da je Tarek bin Zahw tokom boravka bio u pratnji supruge i djece. Tvrde da osobe koje su ih ugostile nisu njihovi predstavnici, da s platformom nisu imale poslovne dogovore niti su dobile naknadu za izjave ili gostoprimstvo.

Dodali su da su objavljivali sadržaje o historiji, prirodi i ljudima Bosne te da su spremni ispraviti eventualne netačne informacije na osnovu provjerenih činjenica. Poručili su i da žena nije roba, da njeno dostojanstvo ne zavisi od nacionalnosti te da prihvataju argumentovanu kritiku, ali odbacuju potvore, prijetnje i ponižavanje.