Ovo je zemlja za svu našu djecu!

Radiosarajevo.ba
Ovo je zemlja za svu našu djecu!

Uz kultnu pjesmu grupe EKV 'Zemlja', u izvođenju sjajnog zeničkog a-capella ansambla 'Belcanto', započelo je zvanično obilježavanje Međunarodnog dana djeteta u zgradi Parlamenta BiH. 

 

Nakon ovog performansa koji je bio pravo osvježenje u poređenju sa ranijim 'prigodničarskim' načinima obilježavanja međunarodnog datuma u čijem su fokusu prava djece, održan je Okrugli stol na temu "Preporuke Komiteta za prava djeteta upućene Bosni i Hercegovini – kako dalje?".

Pitanje 'Kako dalje' iz naziva okruglog stola nije puka retorika. Prava djece uz našoj zemlji flagrantno se krše, toga su svjesni svi - institucije kojima je zadatak da ih brane, kao i institucije koje koriste administrativno-pravni haos kako i dalje ne bi sprovodile zakone za dobrobit djece.

Dakle, 'kako dalje' - u zemlji siromaštva, podijeljenih škola, nastavnih programa koji podstiču animozitet, tjelesnog kažnjavanje djece kao redovne prakse, društvenog marginaliziranja djece sa invaliditetom...

 

Nekoliko dana uoči održavanja ovog Okruglog stola UN-ov Komitet za prava djeteta dostavio je našoj zemlji zvanična Zapažanja na izvještaje koje je BiH poslala.

Osim zvaničnih izvještaja, Komitetu za praćenje implementacije Konvencije o pravima djeteta svoje nezavisne izvještaje su u februaru 2012 podnijeli i predstavnici BiH Ombudsmena, NVO mreža 'Snažniji glas za djecu' i UNICEF u BiH.

Problem je nedostatak volje, a ne novca

Priča kako nema novca da bi se unaprijedila ljudska prava djece u BiH nema osnova. Neke se preporuke mogu primijeniti i bez novca, samo je potrebna spremnost institucija da to učine - mišljenja je Aleksandra Marin Diklić iz institucije Ombudsmena.

Do konkretnih saznanja došli su i aktivisti iz NVO Mreže 'Snažniji glas za djecu' koji su radili monitoring dječijih prava na teritoriji čitave BiH. Ova mreža, inače, obuhvata 15 nevladinih organizacija iz Sarajeva, Banja Luke, Prijedora, Modriče, Trebinja, Konjica, Mostara i Zenice. Aleksandra Kukoljac iz ove mreže posebno naglašava: 

"Djeca žive u siromaštvu, kako materijalnom, tako i vrijednosnom. Izložena su nasilju koje se uglavnom ne vidi, a kada postane vidljivo djeca su izložena etiketiranju i zloupotrebi, bez adekvatnih sistemskih mjera podrške i zaštite. Obrazovni sistem ne uspijeva da odgovori potrebama savremenog društva, ne uči djecu životnim vještinama i ne doprinosi promociji tolerancije i ljubavi među ljudima. Obrazovni proces nije usmjeren na potrebe i mogućnosti svakog pojedinačnog djeteta i odvija se sa minimalnim resursima na raspolaganju."

Prestati sa praksom 'Dvije škole pod jednim krovom'

Kukoljac još jednom podcrtava kako je tokom monitoringa problem obrazovanja prepoznat kao jedan od najbitnijih, i to zbog fenomena Dvije škole pod jednim krovom koji ne postoji ni u jednoj drugoj civiliziranoj državi. Preporuke po tom pitanju su vrlo oštre i apelira se na bh. organizacije da učine sve kako bi se sa tom praksom prestalo. 


Florence Bauer iz UNICEF-a BiH govorila je o konkretnim preporukama iz Zapažanja koje je Komitet uputio našoj zemlji: 

- Sistem obrazovanja mora podržavati razlolikost, mogućnosti integracije i  fokusirati se na inkluzivno obrazovanje.
- Djeca sa invaliditetom moraju svuda imati mogućnost uključivanja u osnovni sistem obrazovanja
- Potrebno je podržati porodice djece sa invaliditetom u nastojanjima da djeci omoguće redovno školovanje
- Kada su u pitanju djeca bez roditeljskog staranja, potrebno je poticati sistem 'fosteringa' odnosno udomljenja, umjesto smještanje djece u institucije
- Naglašeno je pitanje uključivanja romske djece u sistem obrazovanja i socijalnu pomoć
-Pristup socijalnoj zaštiti mora biti jednak za svu djecu, jer trenutno iznosi gotovinske pomoći za djecu nisu isti na teritoriji cijele države
- U pogledu nasilja nad djecom,  naglašava se primjena stroge zabrane fizičkog kažnjavanja djece

U odrastanju i razvoju djeteta, vrijeme je nešto što se ne može nadoknaditi. Onim što radimo sada za djecu koja žive oko nas, utičemo na vlastitu budućnost na najdirektniji mogući način i određujemo u kakvom društvu želimo da budemo, rečeno je.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak