Ostavljanje prošlosti za sobom

Saferworld i Nansen dijalog centar Sarajevo danas su promovirali Izvještaj o poziciji mladih u BiH pod nazivom ''Ostavljanje prošlosti za sobom - Stajališta mladih u Bosni i Hercegovini''.

Nansen Dijalog Centar Sarajevo je neprofitna, nevladina organizacija, koja promovisanjem dijaloga između različitih grupa - etničkih, nacionalnih, religijskih, političkih i interesnih - nastoji razvijati demokratske prakse, te doprinositi prevenciji i rješavanju sukoba mirnim putem u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj ''Ostavljanje prošlosti za sobom: Stajališta mladih u Bosni i Hercegovini'' izrađen je na osnovu nalaza istraživanja koje je provedeno u Bosni i Hercegovini između aprila i septembra 2011. godine. Izvještaj, između ostalog, istražuje sljedeća pitanja: koji faktori utječu na mlade u BiH danas, da li su ti utjecaji pozitivni ili negativni za budući mir i stabilnost; kako mladi odgovaraju na trenutno okruženje, te da li je post-ratna generacija više sklona izgradnji mira ili etno-nacionalizmu i radikalizaciji. 

Izvještaj ima za cilj da pruži institucijama EU, vladi i akterima civilnog društva u BiH, analizu i preporuke o ulozi mladih i njihovom uticaju na sprovođenje mirovne dinamike u BiH. Na promociji će učestvovati predstavnici vlasti, ambasadori, te mladi koji su učestvovali u istraživanju.

Saferworld je nezavisna organizacija koja direktno radi sa lokalnim stanovništvom kao i sa vladama i međunarodnim tijelima na prevenciji nasilnog konflikta i ohrabrivanju kooperativnih pristupa bezbjednosti. u BiH Saferworld radi od 2001. godine na malom i lakom naoružanju, kreiranju politika zajednice i sigurnosti.

Istraživanje uključuje saznanja o percepciji mladih vezanu za društvo i institucije, te ima za cilj predstaviti mlade ljude i kao pozitivne i kao negativne aktere u društvu. Pozitivne strane bi uključile aktivnost mladih u volonterizmu, te aktivnosti u političkom svijetu, dok negativne strane predstavljaju nasilje, te agresivno ponašanje.

Apatija, pasivnost i stah od 'drugoga'

Kada je u pitanju percepcija mladih vezana za društvo i institucije, mladi su pokazali jako malo povjerenja u politiku i političare, vezujući je uglavnom uz termine korupcije i bogaćenja.

Kada govorimo o identitetu i suočavanju sa prošlošću, uglavnom vlada ogorčenost usljed stavljanja u 'etničke kutije', a kada se radi o percepciji drugih, većina je mladih priznala da je najveći problem u sveprisutnim stereotipima, podijeljenim gradovima, te 'stahu' od drugih.

Ono što je posebno istaknuto jeste problem pasivnosti i apatije, te nedostatak samopouzdanja i volje da nešto promijene. 

Promlematika prošlosti

Prošlost u svakom mogućem pogledu ima negativan utjecaj na sadašnje i buduće izglede i stanje u našoj zemlji. Mladi su kroz istraživanje dosta kritizirali, kako aktivno, tako i pasivno roditelje, nastavnike, medije, te političare zbog lošeg utjecaja.

Mladi ljudi svakako žele više prilika za interakciju preko etničkih, religijskih i regionalnih linija, te bi to mogla biti jedina soplucija za probleme kojima smo okruženi.

Mladi i pitanje budućeg konflikta

Većina mladih je na temu potencijalnog ponovnog izbijanja rata u našoj zemlji odgovorili negativno, u smislu da je svaka mogućnost izbijanja ponovnog rata krajnje nerealistična. Mladi sebe ne vide kao potencijalne 'okidače' ili vođe novog konflikta, te ne iskazuju želju da se bore jedni s drugima. Većina njih je istakla kako bi radije 'pobjegli' u drugu zemlji usljed početka konflikta u BiH. 

Kada su u pitanju okidači za ponovni rat, većina mladih smatra da su to: provokativni politički činovi (npr. najava referenduma), utjecaji radikalne manjine, napeto okruženje u kojem živimo, te ekonomska kriza iz koje proizilaze socijalni nemiri, frustracije i osjećaj beznađa.