Osnovan 'Građanski front Ostalih'

Autor: Maja Isović za prijateljski portal 6yka.com

U konstitutivnom smislu, država Bosna i Hercegovina funkcioniše u svetom trojstvu Srba, Hrvata i Bošnjaka, no postavlja se pitanje šta ako niste pripadnik ni jedne od ove tri etničke grupe, niti ste pripadnik neke nacionalne manjine. Ko ste onda u državi Bosni i Hercegovini?

Dejtonskim sporazumom, taj ostatak, ti nigdje pripadajući građani koji se nisu priključili ni jednom od tri konstitutivna naroda, imenuju se kao Ostali.

U Mostaru je osnovano Udruženje građana „Građanski front Ostalih“, koje ima za cilj da široj javnosti približi probleme sa kojima se oni koji se zovu Ostali suočavaju, sa nadom da će se u Ustavu Bosne i Hercegovine nešto promijeniti,  jer su svi oni koji nisu Srbi, Hrvati ili Bošnjaci u diskriminisanom položaju.

U Banjaluci je proteklog vikenda u organizaciji UKS „Geto“ i portala za društveno-kulturnu kritiku „Slovo“ održana panel diskusija i prezentacija ovog udruženja. Tom prilikom su predstavljeni problemi Ostalih, ali su ponuđena i moguća rješenja njihovih problema.

Osvit Seferović, predsjednik udruženja Građanski front Ostalih, objasnio je da su Ostali grupa građana koji žive u Bosni i Hercegovini, a koji su već definisani Dejtonskim mirovnom sporazumom.

„Ostali su jedna šund grupa, to je ono što ostane kad oduzmete Bošnjake, Srbe i Hrvate, odnosno to su građani/državljani BiH koji se ne osjećaju Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima. Najznačajniji problem sa kojim se suočavaju ostali jeste taj što oni ne postoje kao politička bića u BiH. Oni nemaju pravo ni na kakvu političku reprezentaciju, a iz toga proizlaze svi drugi problemi. Kao jedan od ključnih problema naveo bih i problem školstva. Djeca Ostalih ne treba da idu u bošnjačke, srpske ili hrvatske škole, jer se u tim školskim sistemima vrši indoktrinacija. Te škole su nacionalni poligoni i Ostali nemaju tu šta da rade. Bilo bi divno kad bi se u smislu edukativno-kulturne autonomije našlo mjesto za Ostale i kad bi se formirale škole koje bi bile utemeljene na humanističkim svjetonazorima“, rekao je Seferović za naš portal.

On je napomenuo da je pitanje rješenja problema Ostalih ovih dana jako aktuelno, jer se ovih dana sprovodi u djelo odluka Suda za ljudska prava u Strazburu, povodom presude protiv BiH u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH.

„Država BiH mora uvesti neke amandmane u Dejtonski mirovni sporazum i dati neko mjesto Ostalim, a to su nacionalne manjine i svi oni koji se ne osjećaju Bošnjacima, Srbima i Hrvatima“, rekao je on.

Jedino rješenje sa kojim bi prestao diskriminatorski odnos prema Ostalima jeste uvođenje četvrte konstitutivne grupe u političko biće Bosne i Hercegovine.

„Ja se osjećam strancem u gradu u kojem sa rođen, Takođe se osjećam strancem kada govorimo u svjetonazorima koji su prisutni i koji vladaju. U ulozi koja je u Bosni i Hercegovini namijenjena za Ostale, reći 'osjećam se strancem' je najprimjerenije. Ja duboko vjerujem da je ovo o čemu mi govorimo moguće sprovesti u djelo i zbog toga se borim za to“, istakao je Seferović.
Napomenuo je da u čitavoj euforiji nacionalizma koji vlada, od sportskih do kulturnih manifestacija, nema mjesta za ostale, jer su oni namjerno ideološki zapostavljeni.

„Ne možete u isto vrijeme težiti ka Evropi i nekim vrijednostima koje su univerzalne, a u isto vrijeme zadržati nacionalno usijanje. Prema posljednjem i pretposljednjem popisu iz 1981. i 1991. godine, bila je masa ljudi koja se nije izjasnila kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci i to je zaista brojna grupa građana. U svakom slučaju, mislim da Ostalih ima jako mnogo i da možemo otvoriti neke nove političke procese u BiH koji bi vodili ka usklađivanju vrijednosti sa onima koje vladaju na Zapadu, kojima težimo barem deklarativno“, istao je Seferović.

Ostali su jedna šarolika, heterogena, masa, koja objedinjava različite ljude koji se konstituišu u odnosu prema tri konstitutivna naroda u BiH.

Alen Penava, sekretar udruženja Građanski front Ostalih istakao je da je najveći problem ove grupacije to što je ona diskriminisana Ustavom BiH.

„Diskriminacija o kojoj govorima je eksplicitna, jer su u proceduri izbora zakonodavnih tijela Ostali isključeni. U ovoj državi vlada etno princip i, po tom principu etno kvota, Ostali se ne spominju, niti mogu prići bilo kakvoj relevantnoj političkoj poziciji. Moramo istaći da se većinske politike u BiH ponašaju pasivno prema otklanjanju problema sa kojima se suočavaju Ostali“, rekao je Penava za BUKU.

Objasnio je da je realno nemoguće očekivati rješenje problema Ostalih, odnosno eliminaciju diskriminacije Ostalih,  jer bi  tom slučaju Ustav BiH mora pasti.

Iz ovog udruženja ističu da treba ustanoviti koliko ima Ostalih u BiH, i da se ta grupacija na neki način omasovi, kako bi se Ustav BiH mogao ignorisati.

„Da bi se u BiH moglo živjeti kao Ostali, moramo doći do situacije da nacionalni predznak, odnosno ime oca, ne zasjeni politički identitet koji svako mora imati. Potrebno je razmišljati o politici kao prostoru unutar koga prihvatljive solucije mogu doći i iz drugih skupina, odnosno onih koji su neopredijeljeni, ali koji politiku takođe promišljaju.

„Nažalost, ne vidim način izlaska iz ove pat pozicije u kojoj se nalazimo. Mislim da će ovo društvo ostati podijeljeno i vjerujem da će doći do oštrijih podjela, ali na fonu toga Ostali žele dobiti onaj prostor koji im suštinski pripada. Ostali su ljudi koji imaju državljanstvo BiH, koji žive u toj državi, samo se ne žele etnički opredijeliti, ali ne treba ih zbog toga isključiti iz političkog života ove države“, rekao je Penava.

Sve dok se ne riješi problem Ostalih, a samim tim i problem nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, i dalje će biti prisutan diskriminatorski odnos prema velikom broju ljudi, čime se ruši jedan od temelja demokratije, a to je da čovjek ima pravo da bira, ali i da bude biran u političkom smislu.