Olimpijske ljepotice porazila loša politika

Dok hiljade turista uživaju na Kopaoniku i Zlatiboru, olimpijske planine u BiH bez sadržaja i ponude.

Tekst u rubrici Šta drugi pišu preuzimamo s prijateljskog portala Al Jazeera.

Piše: Ibrahim Sofić

Hiljade domaćih i stranih turista ovo ljeto posjetile su planine u Srbiji, tačnije Kopaonik i Zlatibor, ostvarile na stotine noćenja i hiljade vožnji - brojnih atrakcija (tubing, zipline, bob na šinama...), pokazavši kako ovo godišnje doba može da znači daleko više od posjete morskoj obali.

S druge strane, nekoliko bosanskohercegovačkih planina nose epitet „olimpijske“, čist zrak i historijski fakti prate ih u svim mogućim pričama, no ozbiljnijih ponuda za ljetni turizam na njima nema. Pokoje uređene staze za šetnju ili vožnju bicikla, posjete starim selima, vrhunac su ponude na ovim mjestima.

Turistička organizacija Bosne i Hercegovine kaže da je zabilježen porast interesa turista za ljetnim turizmom na planinama, ali i priznaju da manjka sadržaja.

Javno poduzeće ZOI '84, koje kontrolira većinu „žica“ i sadržaja na Bjelašnici i Igmanu, trenutno se nalazi u štrajku jer uposlenici nekoliko mjeseci nisu dobili platu.

Nema nevinih za ZOI '84

Kako ističe bivši direktor ove kompanije Džemal Bisić, neki od problema rada ZOI-ja '84 jesu uplitanje politike u rad firme, te masovno upošljavanje.

„Bio sam direktor od 2002. do 2007. godine i tada je situacija bila drugačija, ali se previše politike umiješalo i sve je krenulo nizbrdo. Hiljadu je razloga i krivaca za ovakvo stanje. Podnio sam ostavku jer nisam mogao da ljudima obezbijedim plate. Najpribližnije objašnjenju može se reći da u ovoj cijeloj priči nema nevinih, krenuvši od politike, zvaničnika, preko resornih ministarstava, pa do personalnog nivoa“, kaže Bisić koji je tri decenije radio u ZOI-ju. Dodaje kako je razvoj planina i turizma u drugom planu.

„ZOI sa svojim kapacitetima ne može ni po kojem osnovu učestvovati u finansiranju. Previše se ljudi zaposlilo, previše se poslova uradilo na način koji nije najtransparentniji i to je dovelo firmu u jako teško stanje. Nisam siguran na šta će izaći, nisam optimista da se na ovaj način može sačuvati firma.“

Takva je situacija sa kompanijom koja je nadležna za sadržaje na „olimpijskim ljepoticama“, kako se još nazivaju planine oko Sarajeva – Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević.

Bilježi se napredak

Iz Turističke organizacije Bosne i Hercegovine ne dijele pesimizam Bisića, tvrdeći kako situacija, ipak, nije loša, te da je zabilježen napredak.

„Prema informacijama nekoliko receptivnih agencija i vodiča, potražnja za ljetnim turizmom na bh. planinama je porasla i bilježi se sve više upita turista za ovim turističkim proizvodom. Naročito se ističu posjete Lukomiru (sve je veći broj agencija kao i udruženja građana koji nude ugovoreni prijevoz ili planinarenje do Lukomira iz Umoljana)“, navode iz ovog udruženja.

Pored posjete Lukomiru, selu na Bjelašnici gdje je kao da je vrijeme stalo, u porastu je i planinski biciklizam.

„Vidljivost ovog proizvoda, odnosno destinacije je znatno povećana i proglašenjem za jednu od top destinacija za avanturistički turizam od strane National Geographic Travelera“, kažu.

Kada je riječ o Trebeviću, brojni strani turisti su zainteresirani za posjetu bob-stazi na ovoj planini, a turisti se raspituju i šta je sa nekad popularnom žičarom, kojom se moglo za kratko vrijeme, uz prelijep panoramski pogled, stići iz starog dijela grada na vrh planine.

Iz Udruženja napominju da je također problem i nepovezanost dvije planinske ljepotice - Jahorine i Bjelašnice, koje su ujedno i najpopularnije destinacije Sarajlija u vrijeme vikenda. 

Ako već javni sektor nije uradio i ne radi ni sada dovoljno na promociji planinskog turizma, onda se može najviše nade polagati u privatni sektor.

U zadnje vrijeme poboljšali su se smještajni kapaciteti na planinama, a privatnici u čijoj se ponudi nalaze, rade na reklamiranju svog posla. 

Poboljšana usluga, modernije varijante uz pristojan smjštaj, rezultirali su većim brojem noćenja u prirodi, naročito vikendima.