Štalu pretvorili u "kućnu štedionicu": Od bikova zarađuju 30.000 KM godišnje

Radiosarajevo.ba
Štalu pretvorili u "kućnu štedionicu": Od bikova zarađuju 30.000 KM godišnje
Srebrenica, grad koji je najviše propatio tokom rata u Bosni i Hercegovini, svoje prve povratnike dočekao je početkom proljeća 2000. godine, a njihove priče i 17 godina nakon toga su itekako živopisne i zanimljive.

Naselja Žutica, selo Podgaj, Meraja, Sućeska samo su nekad od mjesta u koje su povratnici stigli nakon strašnih događaja nekoliko godina ranije, prenosi DW.

Svi oni danas žive život koliko-toliko normalan, imanja povratnika podsjećaju na krajolike u Alpima, a malo je i tragova rata.

"Ovdje se vratilo dvadesetak porodica, živi se dosta dobro. Ima male djece i priličan je broj omladine, što danas nije baš čest slučaj u bh. selima. Jedan broj ljudi je zaposlen u Srebrenici, drugi se bave poljoprivredom i biznisom", kaže jedan od povratnika, Muhamed Alić, kojeg svi zovu Alf. 

Dodaje i kako se u selu može živjeti pristojno, te kako je on od svoje ćumurane, u kojoj mora raditi malo više nego u firmi da bi živio dobro, napravio unosno zanimanje.

"Ovo je ćumurana u kojoj se proizvodi najkvaliteniji drveni ugalj ili ćumur kako se ovdje kaže. Zidana je ciglom i zemljom, te se za 24 sata u njoj može „ispeći“ oko 70 vreća od po 12-15 kilograma ćumura. Troškovi nisu veliki jer se koristi uglavnom suho, otpadno drvo iz šume pa se može i dobro zaraditi", ističe Alf koji dodaje da je velika potražnja za ovim proizvodom, koji se izvozi na europsko tržište. 

Ipak, ističe kako mu je sve teže naći radnu snagu za taj posao, zbog čega je napravio takozvanu "kućnu štedionicu", odnosno, "boks" sa jaslama, hranilicom i pitkom vodom, u kom se nalazi 14 tovnih bikova.

"Ovo je naša kućna štedionica. Imamo stočne hrane što sami prizvodimo, nešto kupimo i tako sam došao na ideju da uzgajamo tovne bikove. Ovaj način se primjenjuje i u EU goveda nisu vezana, uzimaju hrane koliko im je dovoljno i to je tzv. slobodni tov. U ovo ulažemo sve što imamo viška para od ćumura i trgovine. Kupimo telad, izdvojimo ih i na kraju to bude jedna cjelina, koja nije za zanemariti. Ovo je sigurnije nego čuvati novac u banci. Bikove kad prodamo imamo odmah gotov novac, zadovoljni smo svi u kući jer od toga imamo 25.000 – 30.000 maraka godišnje", zaključuje Alf u priči koju donosi DW.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak