Od dijaloga do promjena: Na regionalnoj konferenciji predstavljeni rezultati dvogodišnjeg rada

Sloboda izražavanja danas se suočava s brojnim izazovima - od dezinformacija i govora mržnje do online nasilja, političkih pritisaka i sve izraženije polarizacije društva. U takvom okruženju posebno je važno čuti glas mladih, koji će u godinama koje dolaze oblikovati javni prostor i demokratske procese u Bosni i Hercegovini i regionu.

Upravo zato su mladi ambasadori i ambasadorice slobode izražavanja početkom juna u Sarajevu predstavili dokument Preporuke mladih za donosioce odluka: zaštita slobode izražavanja i jačanje demokratskog prostora u Bosni i Hercegovini.

Preporuke su nastale kao rezultat dvogodišnjeg rada u okviru projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja, koji provode organizacije "Ja bih u EU" (JaBiHEU) i "World University Service Austria" (WUS AT), uz finansijsku podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Mladi kao pokretači promjena

"Mi mladi ne želimo biti samo budućnost društva, nego njegov aktivni dio već danas. Zato je važno da nam se pruži prilika da govorimo, da budemo saslušani i da naše ideje pretvorimo u konkretne promjene", poručila je Lejla Fišek, mlada ambasadorica slobode izražavanja i jedna od članica tima koji je radio na izradi preporuka. Njene riječi sažimaju suštinu dokumenta koji su Lejlini vršnjaci razvijali tokom projekta - uvjerenje da mladi ne trebaju biti samo učesnici javnih rasprava, nego ravnopravni sagovornici čiji se prijedlozi ozbiljno razmatraju.

Na osnovu iskustava stečenih tokom protekle dvije godine, mladi zaključuju da Bosna i Hercegovina, uprkos kvalitetnom normativnom okviru, i dalje zaostaje u njegovoj dosljednoj primjeni. Iz tih iskustava i zaključaka proizašle su i preporuke namijenjene donosiocima odluka i institucijama. Među njima su, između ostalog, uvođenje medijske i informacijske pismenosti u obrazovni sistem, donošenje zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima, edukacija sudija i tužilaca o zaštiti slobode izražavanja i prepoznavanju SLAPP tužbi te izrada smjernica za sprečavanje mizoginije i rodnih stereotipa u medijima i oglašavanju.

U aktivnostima projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja učestvovalo je 40 mladih ambasadora i ambasadorica slobode izražavanja iz 17 gradova Bosne i Hercegovine. Tokom dvije godine rada, kroz radionice, panele i studijske posjete, zajedno s više od 600 mladih iz cijele zemlje, razgovarali su s novinarima, pravnim stručnjacima, predstavnicima organizacija civilnog društva i vršnjacima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Iskustva, prijedlozi i zaključci prikupljeni kroz te aktivnosti poslužili su kao osnova za preporuke koje su oblikovali mladi ambasadori i ambasadorice slobode izražavanja. Kako je istaknula Hana Čengić, projektna menadžerica Udruženja JABiHEU, preporuke nisu nastale iza zatvorenih vrata, nego kao rezultat razgovora, radionica, debata i iskustava mladih ljudi.

"Danas, kada se suočavamo sa dezinformacijama, govorom mržnje, online nasiljem, polarizacijom i sve češćim pritiscima na javni prostor, posebno je važno da ne dozvolimo da sloboda izražavanja postane privilegija nekolicine. Ona mora ostati pravo svih nas - pravo da mislimo, da pitamo, da učimo, da budemo informisani, da učestvujemo. Jer društvo koje ne čuje različita mišljenja ne postaje stabilnije. Postaje tiše, a tišina nikada nije bila znak demokratije", kazala je Čengić.

Prostor za razmjenu iskustava

Konferencija na kojoj su predstavljene preporuke okupila je više od 80 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, među kojima su bili mladi, predstavnici medija, organizacija civilnog društva i institucija. Kroz dva panela posvećena slobodi izražavanja mladi su podijelili iskustva i izazove iz svojih lokalnih zajednica, ali su imali priliku čuti kako se iskusni novinari i predstavnici organizacija civilnog društva u svom radu suočavaju s dezinformacijama, govorom mržnje, pritiscima na medije i drugim izazovima zaštite slobode izražavanja.

"Mi imamo dosta toga što nam je na raspolaganju kako bismo oblikovali naš medijski prostor - da vršimo pritisak, naprimjer. Kada vidimo problematičan sadržaj, da pišemo uredniku i novinaru ili da napravimo malo veći korak i pišemo žalbu Vijeću za štampu i online medije. Još je veći korak pisati Regulatornoj agenciji za komunikacije. To su sve mehanizmi koji u BiH postoje, ali bitno je da se oni koriste. Do nas je da te mehanizme koristimo", zaključila je Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentra, pozvavši mlade ljude da aktivnije koriste mogućnosti koje su im na raspolaganju.

Nikola Ristić, aktivista organizovane grupe SviĆe iz Srbije poručio je da zaštita slobode izražavanja ne zavisi samo od zakona, nego i od spremnosti građana da insistiraju na njihovoj primjeni.

"Zakon nije samo mrtvo slovo na papiru, nego društveni dogovor. Mi treba da ga branimo", zaključio je Ristić.

Rezultati za nove generacije

Regionalna konferencija u Sarajevu bila je završni događaj dvogodišnjeg projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja. Tokom njegovog trajanja razvijeni su i brojni edukativni resursi, među kojima su digitalna platforma za interaktivno učenje o slobodi izražavanja, priručnik za mlade Vodič kroz slobodu izražavanja te edukativni video moduli o dezinformacijama, govoru mržnje, mizoginiji i kleveti.

Na taj način rezultati projekta nastavljaju živjeti i nakon njegovog završetka, kroz preporuke, edukativne resurse i stečena znanja koja ostaju dostupna novim generacijama mladih i svim građanima zainteresovanim za zaštitu slobode izražavanja.

*Ovaj članak je kreiran uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruženja “Ja bih u EU” Sarajevo i World University Service (WUS) Austria i ne predstavlja nužno stav Evropske unije.