Novinar Peter Maass koji je pitao Handkea o Srebrenici: Taktika za negiranje genocida

Zašto u svojem stvaralaštvu ne prihvatite presudu haškog tribunala da se desio genocid - pitao je novinar Peter Maass ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost, kontroverznog Austrijanca Petera Handkea. Pitanje je uznemirilo Handkea. U članku za list The Intercept je objasnio svoje viđenje lika i djela Handkea, kao i ono što se dešavalo na press-konferenciji.

Masas je podsjetio da je velikim brojem književnih djela Austrijanac minimizira odnosno negira odgovornost "srpskog masakra nad muslimanima u Bosni". Naveo je da ga kritičari ocjenjuju kao negatorom genocida.

Handkea uznemirilo novinarsko pitanje o Srebrenici, odbio odgovoriti

Zatim se osvrnuo na pitanje i odgovor odnosno izostanak odgovora Handkea na njegovo pitanje.

"U narednih nekoliko minuta je Handke postao agresivniji i uvredljiv. Odbio je da odgovori na moje pitanje. Pitanje je uporedio sa toaletnim papirom na kojem je ispisana "kaligrafija s***a. Dodao je: Više volim anonimno pismo sa toaletnim papirom nego vaša isprazna i neznalačka pitanja", ispričao je Maass.

Ovaj novinar se prisjetio 1992. godine kada je izvještavao o ratu u Bosni i Hercegovini.

"Posjetio sam logore gdje su Srbi mučili i ubijali zatvorenike, većina njih su bili muslimani. U zimu te iste godine, izvještavao sam i opsadi Sarajeva i nekoliko drugih gradova, među kojima je i Srebrenica. Srpska strategija je bila brutalna i jednostavna: izgladnjeti i pustiti da se smrznu opkoljeni muslimani", napisao je.

Ovogodišnji književni Nobelovac: Muslimani sami iscenirali svoje pokolje u Sarajevu

Istakao je da je rat potrajao do 1995. godine kada se desio, kako je naveo, masakr u Srebrenici.

Tvrdi da Handke prezire novinare koji su pisali o zločinima.

"U jednoj od njegovih knjiga nas opisuje kao 'hordom stranih novinara koji svake večeri borave u jednom hotelskom baru'. On naglašava da smo izmislili naše priče. Njegove simpatije se pokazuju u knjizi Putovanje do rijeke: Pravda za Srbiju iz 1996. godine", istakao je Maass.

Novinar je također podsjetio i na simpatije Handkea prema Slobodanu Miloševiću.

Kako je napisao, kada je odlučeno da Handke dobije Nobelovu nagradu za književnost, saznao je da je 1999. potajno dobio jugoslavenski pasoš od "Miloševićevog odmetničkog režima" dodavši:

"Handke je tvrdio da ga je dobio kako bi lakše putovao u Srbiju."

Ukazao je na to da će jedan od najistkanutijih članova Švedske akademije Peter Englund bojkotovati ceremoniju dodjele nagrade rekavši da bi u suprotnom to bilo "licemjerno".

Ex-članica Nobelovog komiteta: Književnost ne može biti odvojena i iznad politike

Prema riječima Maassa, Handke se uvijek poigravao sa činjenicama o onome što se dešavalo u Bosni i Hercegovini. Izdvojio je stav ovog književnika da su "Srbi bili isprovocirani od strane muslimana koji su se odupirali njihovoj dominaciji".

Ovakav stav je nazvao "taktikom negiranja genocida: Budite sumnjičavi i ispitujte istinu".

Cijelom tekstu Petera Maassa možete pristupiti klikom na ovaj link. 

Svoj stav o Handkeu i odluci da se njemu dodijeli prestižna nagrada, Maass je komentarisao i na Twitteru. Njegovi komentari izazivaju mnogo reakcija na ovoj društvenoj mreži.

Press-konferencija Handkea je održana u petak, 6. decembra u glavnom gradu Švedske. Osim Maassa, i druge novinare je interesovao njegov stav o onome što se dešavalo na području bivše Jugoslavije tokom 90-ih godina prošlog vijeka. Ova pitanja su ga vidno uznemirila.

Negodovanje velikog broja ljudi zbog odluke da se dodijeli prestižna nagrada Handkeu nije izostalo ni na društvenim mrežama. Pokrenuta je akcija #neumojeime. 

Objavljuje se fotografija redizajnirana nagrada Nobelove nagrade uz natpis #neumojeime.

Medalja protesta kao poruka onima koji su Nobela dali Handkeu: Ne u moje ime!

Uz lik Alfreda Nobela, slavnog naučnika koji se volio nazivati "dobročiniteljem čovječanstva" i u čije ime se dodjeljuje nagrada, stoji poruka: Not in my name (Ne u moje ime). Na medalji još piše i Peter Handke MMXIX.

Ovaj čin, kako se doznaje, umjetnika i građana, dijeli se, u ime protesta, i uz hashtagove #notsonobel te #notinmyname.