Velikani | Navršila se 115. godišnjica rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, u petak postavljanje biste

Danas 115. godišnjica rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, jedne od najupečatljivijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti te jedan od ključnih pokretača bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća.

Neumorni kulturni radnik

Bio je pjesnik, prevodilac, historičar i političar, ali i neumorni kulturni radnik – osnivač brojnih listova, časopisa i nacionalnih društava.

Ovim značajnim povodom u petak, 8. 5. 2026. godine s početkom u 11.00 sati u Parku Jelene Vitas u Sarajevu (prekoputa Direkcije Bošnjačke zajednice kulture, ul. Branilaca Sarajeva 30) održat će se ceremonija svečanog otvaranja i javnog predstavljanja biste ovog književnog, kulturnog i društvenog.

Izradu biste inicirala je i realizirala Bošnjačka zajednica kulture, a autor biste je akademski skulptor Adis Lukač. Ceremonija otvaranja i javnog predstavljanja biste bit će održana kao sastavni dio kulturnog programa Dana Kantona Sarajevo i Dana Općine Centar Sarajevo, uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i Općine Centar Sarajevo te Turističke zajednice Kantona Sarajevo i Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini.

Prilikom ceremonije prigodni kulturni program izvest će mezzosopranistica Amila Ravkić uz pratnju na gitari Elvira Solaka i učenici Prve gimnazije u Sarajevu, a ceremoniji će prisustvovati zvanice iz kulturnog, društvenog i političkog života Bosne i Hercegovine i predstavnici diplomatskog kora.

Povratak u Nevesinje

Bista dr. Safvet-bega Bašagića izrađena je u tri primjerka, te će, nakon Sarajeva, druga dva primjerka biste biti postavljena i u Rodnoj kući dr. Safvet-bega Bašagića – Kulturnom i muzejsko-galerijskom centru Bošnjačke zajednice kulture u Nevesinju te u Bratislavi, u saradnji s Ambasadom Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini i Univerzitetskom bibliotekom u Bratislavi, gdje je pohranjena Bašagićeva rukopisna ostavština i orijentalna zbirka, koja je, zahvaljujući svojoj izuzetnoj vrijednosti, uvrštena u prestižnu listu UNESCO-ve svjetske dokumentarne baštine "Pamćenje svijeta" (Memory of the World).

Izrada biste dr. Safvet-bega Bašagića dio je brojnih kontinuiranih aktivnosti Bošnjačke zajednice kulture posvećenih istraživanju, promoviranju i afirmiranja sveukupnog Bašagićeva književnog, kulturnog i društvenog rada i djelovanja. Pored svega ostalog, među ovim aktivnostima su i otkup Bašagićeve rodne kuće u Nevesinju 2020. godine s ciljem njene rekonstrucije i transformacije u kulturni i muzejsko-galerijski centar, ekskluzivna izložba Istočno od Zapada, zapadno od Istoka iz 2024. godine, realizirana u saradnji s Univerzitetskom bibliotekom u Bratislavi, s brojnim rukopisima i drugim djelima iz Bašagićeve zbirke uvrštenim u UNESCO-vu listu svjetske dokumentarne baštine "Pamćenje svijeta", uspostava digitalnog repozitorija Bašagić s ciljem sistemskog institucionalnog prikupljanja i digitalizacije Bašagićeve kulturne ostavštine te arhivske i dokumentarne građe u vezi s Bašagićevim životom i djelom, kao i promocije njegova književnog, kulturnog i društvenog rada i djelovanja kao cjeline, uključujući i naučna istraživanja u vezi s Bašagićem i njegovim sveukupnim radom, sve to uz niz drugih kulturnih, naučnih i izdavačkih aktivnosti Bošnjačke zajednice kulture.

Osnivač "Gajreta"

Dr. Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. 5. 1870. – Sarajevo, 9. 4. 1934.) bio je, između svega ostalog, jedna od stožernih ličnosti u književnosti, kulturi i društvu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine krajem 19. i početkom 20. st., istaknuti pjesnik svojeg vremena i jedan od začetnika novije bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i kulture, prvi bošnjački doktor humanističkih nauka  i začetnik bošnjačke i bosanskohercegovačke književne, kulturne i društvene historiografije (doktorirao u Beču 1910. godine), društveni uglednik, član, potpredsjednik i predsjednik Bosanskog sabora (prvog modernog bosanskohercegovačkog parlamenta) te jedan od osnivača i prvi predsjednik društva "Gajret" 1903. godine, kao prvog glavnog pravnog prethodnika i preteče današnje Bošnjačke zajednice kulture kao temeljne i najstarije organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda.