Naknadno osnovno obrazovanje odraslih nije bauk

Svjetski dan pismenosti, koji se od 1967. obilježava svakog 8. septembra, bio je povod za predstavljanje projekta obrazovanja odraslih koju od ove godine provodi organizacija GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) u saradnji sa 6 osnovnih škola širom Bosne i Hercegovine.

Uličnu akciju predstavljanja projekta naknadnog sticanja obrazovanja provele su koordinatorice iz jedine osnovne škole koja će u sarajevskom kantonu provoditi projekat obrazovanja odraslih, OŠ Džemaludin Čaušević, koja već ima bogato, više od deset godina dugo, iskustvo u obrazovanju odraslih, te je zato i izabrana za jednu od nositeljica projekta.

Prema riječima organizatora, svaka osoba koja se pored svojih svakodnevnih problema i obaveza odluči naknadno završiti osnovnu školu je istinski heroj, te se kampanja provodi pod sloganom Heroji svakodnevice.

Današnja ulična akcija za cilj je imala približiti mogućnost obrazovanja odraslih ljudima koji za nju ne mogu saznati na drugi način, a svih narednih dana zainteresovani će se o detaljima programa moći informisati u školama u kojima se obrazovanje odraslih u saradnji sa GIZ-om provodi. U Sarajevu je to OŠ Džemaludin Čaušević (Prvomajska 24), gdje je sve informacije moguće dobiti svakog radnog dana od 8h do 18.30h. Upis odraslih polaznika vrši se na osnovu konkursa koji škola objavljuje najkasnije 10 dana prije početka nastave.

Koliki je problem nepismenost u našoj zemlji govore brojke: posljednje istraživanje UNESCO-a govori da u BiH više od 15 posto stanovništva ne zna napisati ni vlastito ime.

Osnovno obrazovanje za odrasle dostupno je starijima od 15 godina, a uz pomoć organizacije GIZ nastava za odrasle će se moći pohađati u šest osnovnih škola: OŠ Musa Ćazić Ćatić, Zenica, OŠ Hamdija Kreševljaković, Kakanj, OŠ Džemaludin Čaušević, Sarajevo, OŠ Ivan Goran Kovačić, Mrkonjić Grad, OŠ Branko Radičević, Banja Luka i OŠ Aleksa Šantić, Vojkovići. Njemačka organizacija GIZ organizuje i posebnu obuku nastavnika i nastavnica koji će u ovim školama raditi sa odraslima. Projekat je namijenjen svima koji, iz različitih razloga, nisu uspjeli završiti osnovnu školu. Bitno je reći da troškove, koji iznose 200 KM za jedan razred, a 350 za dva razreda, korisnicima Centra za socijalni rad snosi sam Centar, a za zaposlene troškove može snositi poslodavac. Program obrazovanja odraslih u nekim se detaljima razlikuje od standardnog osnovnoškolskog obrazovanja, a ispiti se polažu u tri ispitna roka, u januaru, junu i augustu.

Strah, stid, stigmatizacija...

Nezavršavanje osnovne škole u našoj zemlji znači kršenje zakona, ali je često puno veći problem prikrivanje, strah i stid koji osjećaju ljudi koji nisu završili osnovnu školu, te predrasude, stigmatizacija i okrivljavanje kojim društvo stavlja još veći teret na leđa ovih osoba. Često se radi o osobama koje su odrastale u teškoj porodičnoj situaciji i neimaštini, što znači da je cijeli niz državnih institucija odgovoran za porazne brojke po kojima Bosna i Hercegovina među zemljama regije prednjači po broju nepismenih.

Naše sagovornice, koordinatorice projekta ispred OŠ Džemaludin Čaušević, Emina Valjevčić i Elvira Didić, kažu da je važno proširiti informaciju do onih kojima ona može koristiti, te pomoći ljudima da se oslobode straha i stida koji je u našem društvu veliki dio ovog problema.

„Ovi ljudi su stigmatizirani, a u osnovi je društvo krivo za to što su oni danas bez završene osnovne škole. Vidimo to i danas, za vrijeme ulične akcije: prolaznici nam prilaze s velikom distancom, a ako mi priđemo njima, nerijetko se uvrijede i pitaju da li nam izgledaju kao da nemaju završenu školu. Suština je u prenošenju informacije, letka, kontakta do osoba kojima bi oni mogli koristiti“, kaže Emina Valjevčić.

Upravo zbog stigmatizacije koja je još veća u ruralnim sredinama nego u gradu, Valjevčić i Didić kažu da je dosadašnje iskustvo pokazalo da se ljudi koji žive u većim gradovima lakše odazovu na ovakve akcije i odluče se na naknadno sticanje obrazovanja.

Dodatni problem predstavlja i to što pitanje obrazovanja odraslih u Federaciji BiH još uvijek nije zakonski riješeno, te se ono plaća, dok Republika Srpska ima usvojen Zakon o obrazovanju odraslih kao i Zavod za obrazovanje odraslih, čime je veliki dio ovog problema riješen.

Do sada, u prethodnih desetak godina koliko OŠ Džemaludin Čaušević pruža mogućnost obrazovanja odraslima, ovu su mogućnost najčešće koristile mlađe osobe, često iz romske populacije, starosti od 17 do 25 godina, koje, najčešće zbog problema u porodici i drugih teških životnih okolnosti, nisu uspjele završiti osnovnu školu, ali su je pohađale. Prema riječima naših sagovornica, najviše je onih koji trebaju završiti samo osmi razred i dobiti svjedočanstvo. Ipak, broj polaznika koji su do sada naknadno završili osnovnu školu je mali u poređenju sa ukupnim brojem Bosanaca i Hercegovaca bez završene osnovne škole, što projekat GIZ-a namjerava promijeniti.

Na posljetku, vlastita budućnost i nove prilike trebale bi nadjačati predrasude sredine i stid, što je osnovna poruka koju nosi kampanja Heroji svakodnevice.