'Najjeftinije umrijeti' u Cazinu

Zbog sve teže situacije u kojoj žive i umiru građani BiH, pogrebna poduzeća odavno se susreću i s pojmom “socijalnih pokopa”. Riječ je o korisnicima socijalne pomoći čije obitelji nisu mogle podmiriti troškove za ove namjene, piše Večernji list.

Samo u Sarajevu prošle godine subvencionirano je više od 100 pokopa. Za većinu građana BiH danas je u ekonomskom smislu sasvim svejedno u kojem kraju zemlje žive. Svugdje je podjednako teško i skupo. No, kada je riječ o umiranju, odnosno pokopu, onda su tu razlike itekako izražene, piše Večernji list.

Sudeći prema cjeniku pogrebnih usluga, “najskuplje” je umrijeti u Sarajevu, a “najjeftinije” u Cazinu. U sarajevskom Pogrebnom društvu “Bakije” kažu da najjeftiniji vjerski pokop u glavnom bh. gradu iznosi oko 2000 KM.

Od toga “Bakije” za svoje usluge naplaćuju 950 KM, a preostali iznos plaća se Islamskoj zajednici za vjerske usluge. Nisu puno jeftiniji ni ostali pokopi, samo je raspon cijena veći. U zavisnosti od sanduka koji obitelj želi za pokojnika, cijene se kreću od 600 KM, koliko iznosi u JKP Komemorativnom centru u Tuzli, pa do 3000, koliko je maksimalna cijena pokopa u Sarajevu.

Troškovi prosječnog pokopa u glavnom gradu Republike Srpske iznose skoro kao dvije prosječne plaće radnika u RS, točnije oko 1500 KM, zbog čega Banjolučani prilikom ukopa najmilijih, pored duševnog bola, često osjete i onaj financijski. Kada je u pitanju kremiranje, zgrada krematorija u Visokom još je u fazi izgradnje. Stoga, oni koji se odluče za kremiranje nekog od članova obitelji, obično se odlučuju za Zagreb. Cijena ovog postupka i u Zagrebu i u Ljubljani iznosi od 250 do 300 eura, ali su troškovi osiguranja prijevoza veliki, tako da je za mnoge to skupo, piše Večernjak.

Iz tog razloga ne čudi da brojni umirovljenici u FBiH, kako bi svojim obiteljima nakon smrti olakšali troškove ukopa, za života mjesečno uplaćuju dvije KM članarine. Posmrtnina iznosi oko 300 KM, koju isplaćuju udruženja.

Članarinu od 390.000 umirovljenika, koliko ih je u Federaciji BiH, plaća njih 200.000. Od dvije KM članarine, 80 posto ide za posmrtnine, dok ostatak ide za rad udruženja, pomoć najugroženijim umirovljenicima u smislu da im se s vremena na vrijeme uruči jednokratna pomoć od 50 ili 100 KM.

Također, pojedina udruženja svoje umirovljenike šalju u banje. Inače, iznos posmrtnina u FBiH varira. Negdje je 300 KM, ali može iznositi i više, jer postoje općinska udruženja koja su zakonski regulirala veći iznos mjesečnih članarina, a iste se kreću od 10 do 20 K, piše Večernji list.

Da bi se posmrtnina dobila, potrebno je minimalno članarinu uplaćivati šest mjeseci. Ako netko želi uplaćivati članarinu, onda se javi u svoje općinske udruženje i izrazi želju za izdvajanjem dvije KM za članarinu, a potom se to preko Federalnog zavoda MIO odbija umirovljeniku, a novac dostavlja općinskim udruženjima.