Na šta čekamo, ako je sve spremno za led!?

Reprezentacija BiH u hokeju na ledu

Grad Sarajevo, član ugledne porodice Olimpijskih gradova vjerovatno je jedini Zimski olimpijski grad svijeta u kojem se ne zna niti kada počinje sezona za sportove na ledu, niti da li će leda u u bosanskohercegovačkoj metropoli uopšte biti.

Sportovi kao hokej na ledu, umjetničko i brzo klizanje, spadaju u najpopularnije discipline današnjice, posebno kada se nalazimo na pragu novih Zimskih Olipijskih igara i novih sportskih uzbuđenja. Prema svim dosadašnjim pokazateljima, ovi sportovi bi u skorijoj budućnosti Bosni i Hercegovini mogli donijeti istu onu afirmaciju na sportskom polju kako je to učinila fudbalska reprezentacije BiH. Tome u prilog govori veliki broj afirmisanih sportista i talenata čije vrijeme tek dolazi.


Edin Branković, naš najtrofejniji brzi klizač

Ali, pitanje je kakvo je to vrijeme koje dolazi, kada je nažalost, u Sarajevu prisutna opšta nezainteresovanost čelnih ljudi za razvoj ovih sportova.

Mogućnost dugotrajnog postavljanja leda, svjesno se stavljaju u stranu, iako je za realizaciju postavljanja leda u Ledenoj dvorani SKC Skenderija, koji bi služio ovim sportovima, ako ne tokom cijele, onda bar duži dio godine, sve spremno. Razlozi za čekanje su, kako se navodi, finansijske prirode.

Ne može, nema para!

Ramiz Kadić, pomoćnik gradonačelnika za kulturu, sport i obrazovanje, kaže: "Za realizaciju ovog projekta nisu ispunjeni tehnički uslovi. Problem predstavljaju finansijska sredstva za osposobljavanje dvorane u ovu svrhu, a za takvo nešto neophodan je milion maraka, koje Gradsko vijeće, s obzirom na budžet, ne može izdvojiti."

Lopticu prebacuje na resorno kantonalno ministarstvo, koje ima znatno veći budžet od budžeta Grada, te dodaje: „Moralna podrška, koju Kanton pruža nije dovoljna, a za finasijsku nemaju sluha.“

Kako ističe Kadić, direktor KSC Skenderija Suad Džindo, potvrdio mu je da od ove ideje, ili bi se moglo reći potrebe grada za posjedovanjem osposobljene dvorane za ledene sportove, iz finansijskih razloga ne može biti ništa.

I mi smo, također, kontaktirali Suada Džindu, direktora KSC Skenderija koji nam je rekao: "Za osposobljavanje ledene dvorane za klizačke sportove i rekreaciju, potrebna su velika sredstva, ali Skenderija nije u mogućnosti ta sredstva pronaći."

Iako imaju dobru saradnju kako sa Gradskom upravom, tako i sa Kantonalnim ministarstvom kulture i sporta, oni nisu u mogućnosti izdvojiti potreban novac za ovaj projekat. Također, opcija da se za ovu svrhu digne kredit, koji bi se vraćao od zarađenog novca, nije moguća, jer kako Džindo objašnjava: „Skenderija je javno pravno preduzeće, a kao takvima zakonom nam je zabranjeno podizanje kredita ili stavljanje objekta pod hipoteku.“

Dodao je još kako svake godine postoji želja za osposobljavanjem dvorane (postoje i projekti za pravljenje sintetičkog leda), ali da su jedini problem sredstva.

Može, pare već postoje!

Opštepoznata činjenica da se u našoj državi krivac za neodgovornost i nerad, uvijek pronalazi u „nedostatku finansijskih sredstava“. U razgovoru sa gospodinom Harisom Muhićem, članom Saveza Hokeja na ledu Bosne i Hercegovine, koji je proteklih godina radio na rješavanju ovog pitanja, saznali smo da ni ova priča nije izuzetak. U uvodu razgovora Muhić nam je rekao:

„Savez hokeja na ledu BiH već duži period radi zajedno s Premijerom KS g-dinom Mehmedićem, Načelnikom općine Centar Dževadom Bećirevićem, Gradskom upravom i odnedavno Ministrom Kuture i sporta u KS Emirom Hadžihafizbegovićem na realizaciji ove ideje. Podršku imamo i u IIHF-u (međunarodnoj asocijaciji hokeja na ledu) koji je obezbijedio većinu infrastrukture, pored općine Centar koja je za Skedneriju obezbijedila rashladnu tehniku.“

Nakon što smo Muhiću iznijeli, već pomenute navode direktora SKC Skenderije, komentirao je to na ovaj način:

„Do jučer je glavom klimao i direktor KSC Skenderija g-din Džindo tako da prvi put čujem od Vas da on odustaje od projekta, ukoliko uopće to može i usprotiviti se volji gore svih navedenih uključujući i 10.000 potpisnika peticije odnosno volji građana Sarajeva.“

Od Muhića smo također potvrdili naša saznanja da je IIHF kao svoj doprinos poslao tim iz Finske, koji upravlja sa 6 ledenih dvorana u Helsinkiju i koji je vodio projekt izgradnje 35 dvorana u Finskoj, da utvrdi stanje i potrebe za stavljanje dvorane u funkciju klizališta, a rezultat je kako navodi Muhić, bio sljedeći:

"Nakon sačinjenog izvještaja zaključeno je da je potrebno kupiti novu rashladnu tehniku, sanirati krov koji navodno prokišnjava i rekonstruisati svlačionice. Cijevi za rashlađivanje su ispitane i u upotrebljivom su stanju. Savez se nakon te posjete u maju ove godine potrudio da ispuni i obezbijedi i ove potrebne uslove kako bi se klizalište stavilo u funkciju, pa je sa sarajevskom Općinom Centar nabavio rashladnu tehniku, jer je stara bila neupotrebljiva - što je možda bila obaveza Skenderije, a ne nas. Ministarsvo privrede KS, tačnije vlada KS i premijer Mehmedić su uvrstili u svoj budžet 300.000 KM za rekonstrukciju krova i svlačionica."

Muhić dalje navodi: "Kako menadžment Skenderije nije bio sposoban donijeti sam procjenu tih troškova mi smo doveli eksperte kako ne bi bilo nedoumica oko investicije. Savez je obezbijedio opremu za klizalište (najmoderniju fleksi ogradu, mašinu za obradu leda i Chiller/rashladnu tehniku) za koju Skenderija nije imala sredstva u visini od najmanje milon maraka.

Za ove nove zahtjeva za dodatna sredstva smo nažalost saznali od vas a ne od partnera u projektu. Dakle, mi nemamo novu specifikaciju radova, ali činjenice govore da gospodin Džindo usporava projekat i izmišlja probleme koje smo mi do sada za njega uspješno riješili. Odgovorno tvrdim da su se stekli svi uslovi za vraćanje ledene dvorane u prvobitnu funkciju."

Ukoliko se i radilo o milionu maraka za rekonstrukciju dvorane, a Ministarstvo privrede je već izdvojilo 300.000 KM za popravku svlačionica i krova, koji su prema izvještaju finskih stručnjaka jedini bili sporni, te ako smo također saznali da je sva ostala tehnika i cjelokupna oprema za realizaciju ovog projekta nabavljena, onda se postavlja pitanje na šta bi se odnosilo preostalih 700.000 KM?

Dakle iz svega navedenog možemo zaključiti da se ovdje ne radi o problemu finansijske vrste. Sredstva defakto postoje, ali realizacija je upitna iz nama nepoznatih razloga. Zbog toga led u Sarajevu predstavlja tek marginalnu aktivnost kako bi se zadovoljile osnovne potrebe i omogućilo klizanje, ako ništa, tokom trajanja zimskog raspusta. Stoga se s razlogom postanja pitanje na šta se zapravo čeka!?


Veterani ekipe HK Bosna - Ice Havers u akcij: Mahir Sulejmanović i
Darko Neuschul

A šta čeka Zetra?

Kada je riječ o otvaranju zimske klizačke sezone u Zetri, ni tu nemamo odgovore šta se čeka. Sezona je trebala biti otvorena 1. novembra, pa je njeno otvorenje prolongirano za 1. decembar, ali ni do danas led na Zetri nije postavljen.

Jedino je izvjesno da je Grad Srajevo izdvojio sredstva za besplatne termine za klizanje na Zetri "I ove godine Grad je obezbijedio sredstva u iznosu od 100.000 KM, što će biti dovoljno za po četiri termina u 45 dana. Ovim nastavljamo tradiciju, a namjeravamo je održati i narednih godina", rekao je Ramiz Kadić

Prosta kalkulacija

Ukoliko znamo da komercijalna cijena za klubove iznosi 140 KM po jednom terminu, prostom računicom (ako tu cifru pomnožimo sa brojem dnevnih termina, dakle 4, a onda i sa brojem dana za besplatne termine, odnosno 45) dobićemo brojku od 24.800 KM. Postavlja se još jedno pitanje u nizu, na šta otpada ostatak novca koji iznosi cirka 75.000 KM?