Muzej policije Slovenije: Svjedočenja, dokazi, otisci... o monstrumima prošlog stoljeća

Muzej slovenske policije jedan je od najstarijih na svijetu. Prvi policijski muzej u svijetu je osnovan u Francuskoj 1909. godine, a Slovenci nisu mnogo zaostajali. 

Monstrumi: Stravične priče o serijskim ubicama bivše Jugoslavije

Počeci Muzeja policije Slovenije vraćaju nas na 1920. godinu, kada je bio posvećen očuvanju policijske historije i obrazovanja. U tu svrhu je služio oko 70 godina. Tu se nalaze materijali o kriminalu, forenzici, povijesti policije i njihove akcije, podaci o ubistvima, prikazi o zločinima i njihovim počiniteljima...

Najstarije ubistvo u kojem istraga zasnovana na materijalnim dokazima, datira iz 1925. godine, kada je mušarac sa drvenom palicom ubio partnericu i pobjegao. Fotografije iz tog vremena pokazuju početke daktiloskopije i forenzike. Kriminalce su otkrivali na osnovu otisaka prstiju.

U arhivi se nalaze brojni muzejski eksponati ili korpusi delicti (predmeti s kojima su djela počinjena) - zbirke krvi i seksualnih prekršaja, oružja i drugih predmeta gospodarskog kriminala i krivotvorenih dokumenata, novca i alata koji su korišteni za krivotvorenje, zbirke ilegalnih droga... 

U Sloveniji je zadnja smrtna kazna izvršena 1956.godine u Mariboru i to strijeljanjem. Sedmoro ljudi bi pucalo, no samo je jedno imalo prave metke, piše Siol.net.

Zločini

Dokumenti i nakit ubijenih žena samo su neki od dokaza koje je slovenska policija pronašla u kući najpoznatijeg serijskog ubojice u bivšoj Jugoslaviji, Metoda Trobeca, koji je u Dolenji Vasi u Sloveniji od 1976. do 1979. ubio pet žena i zapalio ih u krušnoj peći kako bi uništio dokaze. Ipak, u prikrivanju nije potpuno uspio. 

Trobec je žene, od kojih je najmlađa imala 19 a najstarija 52 godine, obično upoznavao u kafićima, a zatim bi ih pripite odvodio kući. Tokom seksa bi ga, “nešto zgrabilo” pa bi ih počeo daviti. Zloglasni serijski ubica uhapšen je sasvim slučajno 1979, kad je policija provela pretres njegove kuće nakon što je bezuspješno pokušao da opljačka njemačkog turistu koji je zapamtio broj tablica njegovog automobila.

On je osuđen na smrtnu kaznu 1980. godine, ali je nakon revidiranja postupka osuđen na 20 godina zatvora. Trobec je počinio samoubistvo 2006. u zatvoru.

Peterostruko ubojstvo u Jareninskom Dolu 1966. godine počinio je jedva punoljetni mladić, ubivši očuha i još četvero ljudi. Do svađe je došlo zbog toga što mu očuh nije htio dati novac. Kad ih je ubio, zaključao je vrata i ostavio poruku: Otišli smo u grad. Tijela su otkrili susjedi. Sedam godina poslije, nakon grafološkog vještačenja poruke, pronašli su ubicu.

U muzeju se čuva fotografija poruke, ali i slike s krvavog mjesta ubojstva. Osim priča i panoa s fotografijama 60 najstrašnijih zločina Slovenije, pažnju posjetitelja najviše privlači vitrina s dijelovima tijela. 

1985. godine je u Ljubljani ubijena žena, koja se posvađala s nećakom, s čijom je obitelji imala nerazjašnjene imovinske odnose, i zabranila mu ući u svoju kuću. Šesnaestogodišnjak je udario kolcem po glavi, a kad je vidio da je mrtva, skinuo ju je i odrezao joj glavu i udove kako je ne bi mogli identificirati. Tijelo je bacio iza kuća, a udove stavio u vrećicu i zakopao ih. Policiji ga je prijavio njegov otac, koji je ispod kreveta pronašao krvavu odjeću.

Dobio je šest godina maloljetničkog zatvora, a odslužio je samo četiri. Iz svih slučajeva koji su predstavljeni u muzeju izostavljena su imena i osobni podaci zločinaca i žrtava, iz pijeteta prema ubijenima, prenosi Express. 

Građa za muzej počela se skupljati još 1920. godine, a u njemu se čuvaju i stari predmeti koji su se koristili za ubojstva, poput improviziranih omči za davljenje. 

Izložene su i lisice kakve su se koristile pri uhićenjima na početku prošlog stoljeća, ali i aparat za fotografiranje osumnjičenika. U vitrini stoje i neuobičajeni predmeti kojima su se ubojice služile kako bi savladale svoje žrtve, poput metle, srpa, drvenog štapa s oštricom...

Domišljati dileri pokušavali su drogu švercati u kutijama za šibice i zamaskirane u ukrasno kamenje. Među krivotvorenim novcem, osobnim iskaznicama i vozačkim dozvolama, našle su se i dvije lažne štedne knjižice Ljubljanske banke. 

U muzeju je izložena tek desetina svih izložaka koji policija ima, a nisu predstavljeni ni novi primjeri slovenskih zločina jer je muzej 2000. godine preseljen iz potkrovlja zgrade u sklopu Policijske akademije u puno manji prostor.