Može li BiH biti bez mina do 2025: Pronalaze se i na već deminiranim područjima

Čak ni 24 godine nakon minulog rata, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti očišćena od mina.

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.007 kilometara kvadratnih, potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz Centra za uklanjanje mina BH MAC. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 79.000 mina/ESZR.

“Usvojenom Strategijom protuminskog djelovanja 2019-2025, od strane Vijeća ministara BiH, planirano je da BiH bude očišćena od mina do 2025. godine”, naveli su za naš portal.

BiH bi do 2025. godine trebala biti očišćena od mina

"Dva posto teritorija BiH još uvijek je zagađeno minama, a nova strategija deminiranja kaže da bi taj posao trebali završiti do 2025. godine. Da bi se to dogodilo, svi zajedno moramo raditi", kazao je general bojnik Oružanih snaga BiH Ivica Jerkić na godišnjoj analizi protuminskih akcija OS BiH za 2018.

U Strategiji protivminskog djelovanja u BiH je trenutno ugroženo 1.389 zajednica s ukupno oko 517.000 stanovnika, što je oko 14 posto od ukupnog broja ljudi koji žive u BiH. Kada su u pitanju sumnjiva područja, na šumsko zemljište odnosi se preko 60 posto i uglavnom se nalazi na entitetskoj liniji razgraničenja, daleko od urbanih sredina, dok se u finansijskom planu navodi da je potrebno oko 336 miliona KM za realizaciju strategije do 2025. godine. 

Podsjećamo, usvajanjem ove strategije, treći put, pomjeren je rok za čišćenje zemlje od mina. Prva strategija protivminskog djelovanja 2002. do 2009. godine predviđala je da će se BiH očistiti od mina do 2009. godine. Zatim je urađena strategija za period od 2009. do 2019. godine i u međuvremenu dvije revizije, od kojih je ona 2012. godine utvrdila da nema novaca za strateški cilj, odnosno da BiH neće biti bez mina do 2019. godine. Revizija posljednje usvojene strategije planirana je 2020. i 2023. godine.

Na naš upit da li se očekuje da će ova Strategija biti sprovedena, s obzirom na to da se donosi treći put, te koliko je realno da BiH bude očišćena od mina do 2025. godine, naročito ako nedostaje sredstava, iz BH MAC-a su rekli kako je bitno napomenuti da je ova Strategija bazirana na novom konceptu rješavanja problema mina u svijetu, a to je koncept vraćanja površine /Land Release/ koji promovira i Ženevski međunarodni centar za humanitarno deminiranje (GIHCD).

"Za ispunjenje ove Strategije protivminskog djelovanja potrebno je da se na svim nivoima vlasti izdvajaju dodatna sredstva kako bi se ispunio finansijski plan predviđen Strategijom", rekli su namte dodali:

"Ove godine na 4. revizionoj konferenciji država članica potpisnica Otavske konvencije održanoj u Oslu, Republika Njemačka se ponudila kao zemlja partner u provođenju protivminskih akcija. U provođenju operacija deminiranja u BiH podršku će i dalje pružati tradicionalni donatori USA, EU, Vlada Norveške itd."

Revizorski izvještaji

Iz BH MAC-a su nam komentirali i ranije loše revizorske izvještaje, te su naveli kako se revizija učinka koja je urađena u 2016. godini odnosi na period 2005-2016. i obuhvatila je Ministarstvo civilnih poslova BiH, Komisiju za deminiranje BiH i Centar za uklanjanje mina u BiH.

Kako su naveli za Radiosarajevo.ba, Centar za uklanjanje mina u BiH je odmah po prijemu ovog dokumenta poduzeo sve aktivnosti na rješavanju problema koji su navedeni u ovom izvještaju, kao što su pojačane interne kontrole inspektora na deminerskim radilištima, a donešene su, između ostalog, i Standardne operativne procedure (SOP) za netehničko izviđanje.

Najugroženije općine

Hadžići i Ilijaš se izdvajaju kao najugroženije općine minama u Kantonu Sarajevo.

Iz BH MAC-a su nam naveli kako se trenutno u Kantonu Sarajevu radi na sljedećim deminerskim radilištima: rejon Ahatovića, kasarna Butile, rejon Nabožića, Ugorsko…

“Projekti za deminiranje na području Hadžića i Žuči imaju pripremljeni u BHMAC-u i čekaju svoje donatore”, rekli su za naš portal.

Također, iz BH MAC-a su naveli kako treba napomenuti da se problem mina u okolici Sarajeva odnosi i na područja treće kategorije (šumska područja poput dijelova Bjelašnice, Treskavice, Prenja...).

“Tamo nema mnogo stanovništva i zato nema zainteresovanosti donatora. Ali, u posljednje vrijeme kao donatori javljaju se preduzeća poput Hercegbosanskih šuma koje žele očistiti područja pod šumom koja koriste. Tako je od Kupresa prema Livnu i Grmeču od mina dosad oslobođeno 10 km kvadratnih”, rekli su za Radiosarajevo.ba.

Opasan posao: Od eksplozije mina do sada poginula 53 deminera

Prilikom obavljanja poslova deminiranja u BiH je od 1996. godine do sada stradalo 125 deminera, od čega 53 smrtno, potvrđeno je Nezavisnim novinama u BHMAC-u, a stručnjaci smatraju da je situacija po pitanju mina nepovoljna, te da će biti potrebno još mnogo godina da se BiH očisti od mina.

Mine pronađene na već deminiranim područjima

Mine su pronalažene čak i na lokacijama koje su već deminirane. Tako su pripadnici Federalne uprave civilne zaštite na području Donjeg Kotorca, povratničkog naseljenog mjesta u neposrednoj blizini sarajevskog aerodroma, pronašli dvije tenkovske mine iako je ta zona proglašena zonom bez rizika, potvrdio je za Radiosarajevo.ba Sead Vrana, šef odsjeka za uklanjanje eksplozivnih sredstva FUCZ-a. 

Donji Kotorac je sarajevsko naselje u blizini aerodroma. Stanovnici ovog naselja više od dvije decenije živjeli su sa minama, a da to nisu ni znali. Sadili su cvijeće u žardinjerama od kojih je jedna bila na protivtenkovskoj mini, jedan centimetar od upaljača mine, djeca su se igrala, bukvalno na minama. Dijelovi ovog naselja su tretirani, o čemu već postoje zapisnici. Žena pored čije su kuće mine pronađene i koja je bila uništena tokom rata, već je bila žrtva eksplozije.

“Tenkovske mine nađene su u voćnjaku prilikom uklanjanja starih stabala. Pozvane su ekipe FUCZ-a koje su izlaskom na teren utvrdili da su to tenkovske mine, nakon čega je utvrđeno da nema elemenata krivičnog djela, kao i da su to zaostale mine”, pojasnio nam je Vran,a navodeći kako su pretpostavili da takvih mina ima još na ovom području, stoga su kontaktirali BH MAC koji je izašao na teren.

Vrana nam je opisao kako je jedna od mina pronađena uz betoniranu stazu koja je vodila od garaže do kuće.

Zadatak je završen, timovi FUCZ su uklonili sredstva, mještani dijela ovog naselja bili su izmješteni u toku deminiranja a demineri FUCZ u očišćenom prostoru pronašli su četiri mine i sedam komada NUS-a. Područje je zatim predato lokalnoj zajednici na korištenje.

Kako su naveli iz BH MAC-a standardnim operativnim procedurama je propisano da kada deminerska organizacija izvrši deminiranje određenog područja, inspektori BHMAC-a metodom uzorkovanja provjeravaju kvalitet deminiranja na tom području.

“U slučaju pronalaska mine ili NUS-a na deminiranoj površini, deminerska organizacija ponovo vrši deminiranje kompletnog terena”, naveli su za naš portal, te su dodali kako se tek nakon toga deminirana površina predaje na upotrebu lokalnoj zajednici.

 “Sve sumnjive površine na mine u BiH su obilježene znakovima minske opasnosti, i BHMAC kroz svoj rad sa građanima i programe upozoravanje na opasnost od mina  konstantno skreće pažnju građanima da se poštuju znakovi minske opasnosti i ne ulazi u područja koja su obilježena minskih znakovima”, poručili su iz ove institucije.

Sead Vrana je za Radiosarajevo.ba pojasnio kako se dešava da budu pronađene mine na već deminiranim područjima najčešće prilikom sječe šume.

S obzirom na to da su nam se čitaoci javljali i navodili kako su nailazili na ograđena minska područja nakon što su se tim putem već ranije šetali bez sumnje da se tu nalazi ovih ubojitih eksplozivnih sredstava, Vrana nam je rekao kako je oko Sarajeva dobar dio područja očišćen, ali kako se desi da se naknadno pronađu neeksplodirana ubojita sredstva do dolaska tima koji će to ukloniti.

Na poznatom sarajevskom izletištu pronađeno 175 mina i 9 komada NUS-a

Na području Trebevića, lokacija Merdžanov klanac, Istočni Stari Grad danas predstavljeni su dosadašnji rezultati operacija oslobađanja minske površine, a u sklopu realizacije projekta Sarajevo bez mina do 2020. godine, finansiranog putem SAD, navodi se u saopćenju Centra za uklanjanje mina u BiH ( BHMAC).

Podsjetio je kako su pronašli protivtenkovsku minu prije nekoliko godina iza Centra za mlade na Grbavici, te kako su i nedavno kod RTV doma pronađene aviobombe. Građane je upozorio da trebaju biti oprezni kada pronađu sumnjiv predmet, kao i da to nije ništa neočekivano.

Nedavno su, kako nam je rekao, imali situaciju da je čovjek prodao kuću i otputovao u inostranstvo, a novom vlasniku nije rekao da su mu u dvorištu zakopane ručne bombe.

Interaktivne mape minskih područja

Nažalost, mine još uvijek odnose ljudske živote. U 2019. godini u BiH registrovane su 2 deminerske nesreće, u kojima su 2 deminera poginula, a 3 deminera povrijeđena. 

No osim deminera ugroženi su i ljubitelji prirode, turisti. S obzirom na to da bi u BiH moglo doći do ekspanzije tzv. outdoor turizma za BiH bi bilo značajno da postoje interaktivne mape na kojima bi bila obilježena minska područja. Zanimalo nas je da li a li je u planu BH MAC-a njihova izrada.

Kako su nam naveli, BHMAC je u proteklom periodu bio angažovan na realizaciji Sporazuma o partnerstvu u provedbi projekta „Opća procjena minski sumnjivih područja u Bosni i Hercegovini 2018-2019“, koji finansira Evropska komisija, a koji su zaključili Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo odbrane BiH i međunarodna nevladina organizacija „Norveška narodna pomoć“.

BHMAC preduzima dodatne aktivnosti da se u narednom periodu izvršenje Operativnog plana projekta, koje je bilo otežano objektivnim razlozima na koje BHMAC nije mogao utjecati, poveća i uskladi sa planom, rekli su za naš portal.

"Finaliziranjem ovog projekta, BHMAC će u saradnji sa UNDP pristupiti izradi interaktivnih karti u BiH", rekli su za Radiosarajevo.ba iz ove institucije.