Milionska šteta, prazna obećanja i pustoš: Šta (ni)je urađeno za Donju Jablanicu?

Prošlo je sedam mjeseci od poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, posebno Donju Jablanicu. 

Danas, umjesto proljetne idile, smijeha, proslava matura i svakodnevnih obaveza, dočekali su nas tišina i pustoš.

Srušene kuće, zapušteni tereni i bolno sjećanje na 19 tragično izgubljenih života – to je današnja slika Donje Jablanice.

Iako su odmah nakon poplava mnogi dolazili da se slikaju pred kamerama, obećavajući pomoć i obnovu, dostojanstven život kakav je nekada postojao ovdje još uvijek nije vraćen.

Natpis na razrušenoj kući govori sve - "50 dana od poplava, niko osim Pomozi.ba nije pomogao".

Bila jednom obećanja vlasti u FBiH...

Hitna sjednica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nakon poplava u Donjoj Jablanici zakazana je tek nakon 45 dana. 

Federalni premijer Nermin Nikšić, saopćio je tada da će Vlada FBiH nastaviti pratiti i raditi na saniranju posljedica katastrofalnih poplava i klizišta u FBiH. Također, rekao je da će biti sprovedena anketa među stanovništvom Donje Jablanice, a čiji domovi su uništeni ili oštećeni, o tome ko želi nastaviti živjeti u području katastrofe, a ko ne.

Ali svima je obećano odgovorno zbrinjavanje.

Načelnik općine Jablanica Damir Šabanović, obratio se tada Predstavničkom domu, te rekao da je nemoguće zamisliti posljedice razaranja na tom području sve dok se čovjek ne uvjeri na terenu vlastitim očima. 

I uvjerili su se.

Premijer FBiH Nermin Nikšić,  ministar odbrane Zukan Helez, bivši ministar sigurnosti Nenad Nešić, ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, zamjenik premijera FBIH Vojin Mijatović...

Svita političara, političarki, svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, dolazila je da se slika u Donju Jablanicu rukujući se sa preživjelima, pripadnicima Oružanih snaga BiH, volonterima i humanitarcima koji su danonoćno bez adekvatne opreme pomagali unesrećene i tragali za nestalima.

Osim domaćih, Donju Jablanicu posjetili su i ambasador Jullian Reilly, predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen i visoki predstavnik Christian Schmidt, da bi izrazili svoju solidarnost sa narodima Bosne i Hercegovine.

U novembru 2024. godine, po izvještaju kojeg je za parlament pripremio ured predsjednika Vlade Federacije BiH Nermina Nikšića, u poplavama i odronima stijena ukupno je pogođeno 1148 domaćinstava u Jablanici, Konjicu, Fojnici, Kiseljaku, Kreševu i Drvaru. Štete na tim i javnim objektima iznose oko 107 miliona eura, dok u saobraćajnoj infrastrukturi štete iznose više od 18 miliona eura.

Plan sanacije pogođenih područja na koji se Vlada obavezala nije realizovan do kraja. 

Pruga, kao i milioni KM, visjela u zraku

Najkritičnija tačka bila je u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo, gdje su oborinske vode izazvale veliko klizište koje je potpuno uništilo nekoliko propusta, usljed čega je željeznička pruga na dužini od 200 metara ostala visjeti u zraku.

Gotovo dva mjeseca komad pruge uz magistralni put M-17 bio je odvojen od tla, a željeznički saobraćaj prekinut.

Na dnevnom osnovu, izgubljeno više od 280.000 KM čekajući da se pruga, koja je žila kucavica snabdijevanja brojnih privrednih subjekata u BiH, sanira.

Turska kompanija Cengiz Insaat tada je ponudila donaciju Bosni i Hercegovini u obliku radova i rekonstrukcije pruge u Donjoj Jablanici, što je uključivalo raščišćavanje lokacije oštećene infrastrukture, pripremne radove, izradu projektne dokumentacije, građevinske radove, izradu šipova, armirano-betonske konstrukcije, izgradnju nasipa te tucaničkog zastora.

Krajem januara 2025. godine, prvi vozovi su prošli kroz Donju Jablanicu nakon sanacije. Pruga više ne visi u zraku, ali štete su nenadoknadive.

Istraga o kamenolomu

Nekoliko dana nakon poplave, stigao je novi šamar javnosti u Bosni i Hercegovini.

Mediji su tada, ono što vlast nije mogla ili nije htjela, razotkrili kako se iznad Donje Jablanice nalazi ilegalni kamenolom.

Vlasnik kamenoloma poznat je javnosti i još uvijek nije uhapšen. Tračak nade pojavio se kada je Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo predmet o kamenolomu u Donjoj Jablanici. 

U aprilu 2025. godine, ministar u Vladi FBiH Nerin Dizdar, pozivajući se na informacije Tužilaštva HNK, a načinjene prema nalazima obdukcije, saopćio je da je većina žrtava katastrofalnih oktobarskih poplava i klizišta u Jablanici ugušena zemljom i sličnim sadržajem.

Pomozi.ba - heroji koji nisu odustali

Priče preživjelih svjedoče o hororu koji su prošli u noći 4. oktobra 2025. godine. 

Priče koje svjedoče o hrabrosti, ljudskim sudbinama, ali i o nemaru onih koji su, mjesec dana nakon poplava, trebali biti prvi oslonac preživjelima u Donjoj Jablanici.

Prije vlasti i svih drugih, stigla je ruka pomoći. Humanitarna organizacija Pomozi.ba, koja svakodnevno pomaže stanovnicima Bosne i Hercegovine, oboljelima, ali i provodi društveno korisne projekte kao što je gradnja centra za potražne pse, inspirisana upravo poplavama u Jablanici, od prvog dana je bila u Donjoj Jablanici. 

Milioni pomoći koje je organizacija prikupila uz podršku građana i građanki Bosne i Hercegovine, ali i cijelog regiona, stigli su u prave ruke – do onih kojima je tada, pored svega, značilo i samo to da je neko uz njih, da kaže da brine. U tim trenucima, to je za njih bio cijeli svijet.

Do danas, Pomozi.ba nije odustala od vraćanja dostojanstva i krova nad glavom stanovnicima Donje Jablanice, te su u aprilu 2025. godine, pokrenuli i novi projekt izgradnje novog naselja u Donjoj Jablanici.

Prezentaciju novih objekata, koji se planiraju graditi u sigurnoj zoni u Donjoj Jablanici, izvršili su predstavnici projektantske kuće AHN Group Sarajevo, koje je angažirala humanitarna organizacija Pomozi.ba, koja je ujedno i investitor i finansijer kupovine zemljišta i izgradnje novih objekata za mještane Donje Jablanice, koji su u oktobru 2024. godine ostali bez svojih domova.

Glasovi Donje Jablanice

Nakon poplava, prve potresne priče o hororu koji su preživjeli stanovnici počele su izlaziti u javnost.

Svjedočenja koja su uzdrmala bosanskohercegovačku javnost ostavila su gorak ukus – kako zbog izostanka pravovremene prevencije, tako i zbog teških ličnih tragedija.

Hanadi Maslo iz Donje Jablanice izgubila je bebu u osmom mjesecu trudnoće dok se u porodičnoj kući borila s vodom i muljem. Danas vjeruje da joj je kćerka koju nikada nije upoznala spasila život. Nakon što je preživjela, pomogli su joj spasioci i ljekari.

"Imala sam tri slomljena rebra, probijenu plućnu maramicu, hitan carski rez je bio", kaže Hanadi. "Ja nju nisam vidjela, nisam je dodirnula, nisam je osjetila, nisam je pomirisala, znači ništa", kaže ona o kćerki koju je izgubila u stomaku tokom intervjua za BIRN u januaru ove godine.

Kako je tada rekla, osim pomoći ljekara i donacija građana kroz humanitarnu organizaciju Pomozi.ba za kupovinu kuće, nikada nisu dobili bilo kakvu pomoć od vlasti iako su skupljene stotine hiljada maraka donacija.

"Dovoljno vam je, znači, to da smo mi o svom trošku morali sve dokumente nanovo vaditi. Sve – lične, vozačke, sve što je trebalo – sve je išlo o našem džepu, ne o državnom. Eto, da su nam bar to pokrili, nisu ni to", kaže Hanadi.

A, u martu 2025. godine, kada se obilježavao Bajram, unatoč svim izazovima, stanovnici Jablanice ponovo su otvorili vrata svojih domova i srca jedni drugima.

Miris baklava, bajramske kahve i topli zagrljaji u Udruženju 4. oktobar, pobrinuli su se da duh Bajrama dođe i u ovaj dio Bosne i Hercegovine.

"Ono što nam najviše nedostaje jeste čestitanje Bajrama našim komšijama kojih, nažalost, više nema među nama. Ali ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da ovdje ima života i ima mladosti", rekla je tada Majra Tufek, potpredsjednica Udruženja 4. oktobar za FTV.

Javnost je posebno potresla priča o Lejli Zalihić iz Donje Jablanice, majke heroine. Njena 13-godišnja kćerka je pala u bujicu koja ju je odnijela skoro tri kilometra dalje. Lejla je krenula za njom, skočivši s trećeg sprata kuće i zaplivala te je uspjela spasiti.

Edi Tufek, učenik trećeg razreda osnovne škole, izgubio je roditelje, Vedada i Adelu, kao i dedu i nanu tokom bujičnih poplava. Njegov dajdža Kenan sa porodicom preuzeo je brigu o dječaku, a u martu 2025. godine, Pomozi.ba je potpisala ugovor kojim je dječaku osigurala obnovu kuće i krov nad glavom, te stipendiju u narednih deset godina.

Ipak će svanuti, ali kada?

Neke priče neće biti ispričane, priče koje nećemo imati priliku čuti, a kriju strahote, bol i nemoć koji smo svi osjećali tih dana gledajući prizore iz Donje Jablanice.

Odgovornih do danas nema, iako su imenovani. Strane investicije, po ko zna koji put, odigrale su ključnu ulogu, iako je od poplava koje su pogodile BiH 2014. godine u budžet se slilo više od milijardu KM.

Nema ni istrajne prevencije prirodnih nesreća, sistema javnog uzbunjivanja, ali ni kontinuirane brige za stanovnike i stanovnice Donje Jablanice.

U Donjoj Jablanici vlada muk, ali građani Bosne i Hercegovine moraju biti glasni. 

Kako zbog žrtava, zbog sebe, tako i zbog Bosne i Hercegovine u kojoj dostojanstven život oslobođen od straha i potrebe treba biti stvarnost, a ne obećanje vladajućih.