Mapiranje nasilja nad ženama i djevojkama

Fondacija lokalne demokratije, nevladina organizacija koja se, između ostalog, bavi zaštitom, promocijom i unapređenjem ljudskih prava, posebno prava žrtava nasilja zasnovanog na spolu, u partnerstvu sa Opštinom Novi Grad je provela anketu u okviru projekta Grad Sarajevo – sigurna zajednica, koja za cilj ima dobivanje uvida u (ne)sigurnost na području ove opštine kad je u pitanju nasilje nad ženama, posebno djevojkama.  

Mape na spornim lokacijama

Anketa je provedena u četiri različita dijela Opštine Novi Grad: Briješće, Švrakino Selo, Dobrinja i Otoka, a ukupno je anketirano 200 žena različite starosne dobi. Odabrane anketarke Savjetodavnog Odbora Mladih Opštine Novi Grad prošle su jednodnevnu edukaciju, a anketiranje je provedeno metodom direktnog intervjua po principu dobrovoljnosti i anonimnosti. Postavljena pitanja imala su za cilj otkriti lokacije i doba dana u koja se žene osjećaju naročito nesigurnim.

Nakon što rezultati budu gotovi, a navedena mjesta mapirana, mape će u velikom formatu biti postavljene na tim lokacijama, kao neka vrsta upozorenja za stanovništvo.

Rezultati ankete bit će predstavljeni javnosti početkom februara, a tim povodom smo razgovarali sa Selmom Begić, program menadžericom Fondacije lokalne demokratije. Begić je za Radiosarajevo.ba pojasnila motive i ciljeve ankete, te šta slijedi nakon njene prezentacije javnosti.

„Anketa je završena je i treba da se štampa,  a potom da se prezentira javnosti I distribuira zainteresovanim predstavnicima lokalne vlasti (Služba  za urbanizam pri Općini Novi Grad, Zavod za planiranje Kantona Sarajevo, Zavod za jevno zdravstvo Kantona Sarajevo, PU Novi Grad, CSR Novi Grad, škole sa Općine Novi Grad, itd.), ali i civilnog sektora koji djeluje na ovoj općini.“, navela je Begić.

„Prezentacija cjelokupnog projekta, analiza anketiranja, te Mapa, biće upriličena i za ostale tri općine koje pripadaju Gradu Sarajevo (Općina Stari grad, Novo Sarajevo i Centar) kao model koji se može prekopirati. Na taj način, Grad Sarajevo će moći napraviti konkretne pomake identifikujući mjere koje se trebaju poduzeti u cilju ostavarenja sigurnog grada“, dodala je.

Na pitanje koja su to pitanja postavljena anketiranim djevojkama i ženama, Begić odgovara:

„Anketni upitnik se sastojao od općeg dijela i devet segmenata koji su obuhvatali: opću percepciju sigurnosti, vidjeti i biti viđena, čuti i da vas neko čuje, dobivanje pomoći, znati gdje ste i gdje idete, izgled i održavanje mjesta gdje živite, radeći zajedno, prijedlozi za poboljšanje i finalna pitanja. Ono što daje posebnost ovom upitniku je činjenica da je anketa pored pitanja imala i karte/mape odabranih lokacija, tako da su anketarke mogle da ucrtavaju pojedine odgovore u karte mjesta gdje se ispitanice osjećaju nesigurno sa konkretnim pokazateljima poput nedostatak osvjetljena/polupane sijalice, itd.“

Novi pristup istraživanju nasilja nad ženama

O motivima provođenja ovakve ankete, Begić naglašava da je ona pokušaj da se bolje sagleda veza između nesigurnosti koju žene i djevojke osjećaju u glavnom bh. gradu i konkretnih mjesta, lokacija koje vežu za mogućnost nasilja. Tom aspektu nasilja nad ženama i djevojkama dosad nije pridavana velika pažnja.

„Kao i svako savremeno društvo, posebice društvo u tranziciji, i Sarajevo sve više karakteriše nesigurnost. Pravno, ekonomsko, socijalno okruženje koje definiše i određuje mogućnosti ostvarivanja osnovnih životnih potreba građana Sarajeva na život bez nasilja su slabo razvijeni, nedovoljni i ne pružaju adekvatnu zaštitu. Među najranjivijom populacijom građana su žene, posebice djevojke, koje najlakše bivaju žrtve nasilja na osnovu spola. Podaci sa SOS telefona za prijavu nasilja u Kantonu Sarajevo, kojeg vodi  Fondacija lokalne demokratije od 2003. godine ukazuju da je 90% poziva na ovaj telefon napravljeno od strane žena, a od toga je 50 % vezano za prijavu nasilja. (Tokom prvih 5 mjeseci  prošle godine zabilježeno je od 249 poziva, a od toga 214 poziva  je bilo napravljeno do strane žena, a 150 poziva je bilo vezano za problem nasilja nad ženama).

Žene u Sarajevu se na putu do i od  kuće, škole, posla, mjesta izlaska, kreću dijelovima grada koji su nesigurni, te tako bivaju izložene različitim oblicima nasilja, psihičkom, fizičkom, seksualnom. Iako postoje pomaci u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojkama, odnosno nasilja na osnovu spola, nedovoljna pažnja je dosad posvećena uslovima u kojima se dešava nasilje nad ženama/djevojkama. Nije istražena veza između lične sigurnosti osobe u ovom slučaju žene/djevojke i urbanog okruženja u kojem ona svakodnevno živi/radi.  
Kao rezultat toga, ne postoje programi urbane prevencije nasilja nad ženama i djevojkama prilagođene uslovima loklane zajednice, što rezultira povećanjem nasilja nad njima, te povećanjem nasilja generalno, naročito nasilja u porodici.“

Svi segmenti zajednice u borbi protiv nasilja

„Dobivenom analizom rezultata anketiranja te njenom prezentacijom javnosti, definisat će se akcije i akteri koji mogu unaprijediti uočene „kritične“ tačke. Na ovaj način će se razvijati budući projekti i aktivnosti, kako od strane lokalne vlasti (relvantne općinske službe, urbanistički zavod, PU Novi Grad, CSR Novi Grad, Vijeće roditelja, itd.) tako i od strane civilnog društva pa i samih građana, koji vode ka smanjenju nasilja generalno, te posebice nasilja nad ženama i djevojkama“, navodi Begić i dodaje:

„Da bi se ispunio cilj sigurnog mjesta za život u lokalnoj zajednici neophodno je omogućiti svim  segmentima zajednice da zajedno djeluju u smjeru ostvarenja tog cilja. To podrazumjeva povećanje nivoa informiranosti i znanja relevantnih čimbenika (predstavnika lokalnih vlasti ali i civilnog društva) o mogućnostima i načnima smanjenja nasilja nad ženama i djevojkama  kroz unapređenje urbanog okruženja u kojem one žive/rade.  

Projekt Grad Sarajevo - sigurna zajednica, pokrenut je augusta prošle i traje do marta ove godine. Finansijsku potporu njegovoj realizaciji dali su UNDP u BH i Grad Sarajevo kao dio LOD II kojeg finansira EU.