Krug 99 o Handkeu: Obilježio je jednu epohu i trebate ga čitati

Dodjela Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu koja je izavala mnogobrojne reakcije u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, bila je tema današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", tokom koje je poručeno da je nobelovac kao književnik obilježio jednu epohu i da se njegova djela trebaju pročitati.

Ovogodišnji književni Nobelovac: Muslimani sami iscenirali svoje pokolje u Sarajevu

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Jedan od uvodničara sesije bio je Vahidin Preljević, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je izjavio da je Peter Handke kao književnik obilježio jednu cijelu epohu, pogotovo 70-ih, pa i dijelom 80-ih godina, ali se od 90-ih godina, kako je kazao, pretvorio u propagandistu i zastupnika onih koji negiraju prirodu rata u bivšoj Jugoslaviji, genocid i mnoge druge zločine. 

"To se odnosi na dio njegovog književnog opusa, pogotovo u njegovim putopisima i reportažama koje je pisao iz Haga, kao i na njegove intervjue, izjave koje je davao od 1995. pa manje više sve do današnjih dana", rekao je Preljević.

Dodao je da sa svojim studentima već decenijama analizira i raspravlja o Handkeovom djelu koje, kako je kazao, treba čitati. 

"On je napisao 11.000 stranica, što je ogroman opus. Handke krajem 60-ih, 70-ih, 80-ih je neosporno Handke kojeg treba čitati. Mislim da treba čitati sve, čak i ovaj kontroverzni dio njegovog opusa. Treba čitati spis 'Pravda za Srbiju'. Od mene nikada nećete čuti da nešto ne treba čitati. Drugo je pitanje da li je Nobelovom nagradom, kanoniziran ne samo ovaj vrijedni dio Handkeovog opusa, koji je nesporan, nego i njegovi politički stavovi i dio onog opusa u kojem on relativizira zločine i genocid u Srebrenici. Bojim se da će Nobelova nagrada manje pomoći u tome da se ponovno otkrije onaj vrijedni dio Handkeovog djela", poručio je Preljević.

Željko Ivanković, predsjednik Skupštine PEN Centra BiH, postavio je pitanje da li se u ovakvim situacijama govori o piscu, njegovom djelu,  nagradi, onome ko je nagradu dodijelio ili o sebi. 

"Legitimno je govoriti o svemu pojedinačno, a vrlo opasno je miješati neke planove jer tada se plašim da ne dođemo u sličnu situaciju u koju su neki već došli. Plašim se da je danas najvažniji onaj koji tako često lujemo da govoreći o piscu i nagradi zapravo najviše govorimo o sebi", kazao je Ivanković. 

Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH, ocijenio je da je Nobelova nagrada dodijeljena austrijskom piscu "bjelosvjetski egzibicionizam".

"Mi, kao pisci, znamo da je ona politika koju je podržavao Handke svih posljednjih decenija ubila predsjednika Društva pisaca BiH 1992. godine Jakova Jurišića i na taj način pokazala kako živimo u haotičnom svijetu različitih monstruma, bili oni veliki ili mali pisci. Pisac i politika naravno da mogu zajedno, ali pisac i antihumanizam nikako", kazao je Hajdarević.