Krim proglasio nezavisnost, Brisel uveo sankcije

Krim je u ponedjeljak proglasio nezavisnost i formalno zatražio pripajanje Ruskoj Federaciji. Donji dom ruskog parlamenta Duma u utorak će se, kako je najavljno, oglasiti o krimskom referendumu na zajedničkoj sjednici na kojoj će, kako je najavljeno prisustvovati i Vladimir Putin. EU dogovorila uvođenje sankcija Moskvi.

Tekst preuzimamo s prijateljskog portala Slobodnaevropa.org

EU dogovorila je u ponedjeljak uvođenje sankcija Rusiji, koje uključuje zamrzavanje sredstava i zabranu putovanja za 21 zvaničnika iz Rusije, ali i Ukrajine.

Uoči sastanka Savjeta ministra vanjskih poslova EU, šefica diplomatije evropske dvadestosmorice, Ketrin Ešton je rekla:

"Ne treba da vas podsjećam da je referendum nelegalan i protivan ustavu Ukrajine, kao i međunarodnom pravu.Pozivam još jednom Rusiju da se susretne sa ukrajinskim lderima i započne dijalog sa njima u cilju spušatanja tenzija što je prije moguće.Nijesmo još vidjeli ništa od toga.”

Radoslav Sikorski, ministar vanjskih poslova Poljske bio je oštriji:

“Vidjeli smo jedno priključenje Krima na koje ne smije izostati odgovor međunarodne zejdnice.Referendum nije ustavan, nije legalan i meneće ga prizanti međunarodna zajedica ga neće priznati to znači da će EU učiniti ono što je rekla“, poručuje Sikorski.

O krimskom referendumu na kojem je u nedjelju, kako tvrde tamošnje proruske vlasti podršku za pripajanju tog ukrajinskog regiona Rusiji dalo 96.8 glasača, u utorak će se izjasniti ruska Duma na sjednici na kojoj će se poslanicima obje skupštine obratiti i Vladimir Putin.

Nakon što je Krim u ponedjeljak proglasio nezvisnost, rusko ministarstvo vanjskih poslova predložilo je formiranje međunarodne „grupe za podršku“ koja bi kako kažu posredovala u ukrajinskoj krizi. No jedan od ciljeva te grupe je priznavanje referenduma na Krimu.

Ta će grupa, kaže Rusija, insistirati i na implementaciji sporazuma sa svrgnutog predsjednika Janukoviča i tadašnje opzicije, sada vlasti u Kijevu od 21.febraura. Od Ukrajine će tražiti novi ustav, veća ovlašćenja za regione i vojnu i političku neutralnost.

Ukrajinski parlament podržao je u ponedjeljak predsjednički dekret o djelimičnoj mobilizaciji 40.000 rezervista.

Andrij Parubij, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, rekao je parlamentu da će 20.000 rezervista biti raspoređeno zajedno sa oružanim snagama.

Sa osudama Zapada saglasan je i Japan, dok je Kina, koja je se u subotu u Savjetu bezbjednosti UN uzdržala od glasanja o rezoluciji protiv referenduma na Krimu, danasje saopštila da poziva obje strane da suzdrže. Zamjenik ministra vanjskih poslova Li Baodong na press konferenciji u Pekingu je rekao:

“Nadamo se da obije strane mogu pokazati mirnoću i sudržanost, i spriječiti dalju esklaciju i pogoršanje situacije.Potrebno je da nađu političko rješenje kroz dijalog i pregovore”. poručuje Peking.

Oglasila se i njemačka kanceralaka Angela Merkel, preko svog portparola i rekla da je Rusija ostala izolovana sa prizanjem krimskog referenduma. Merkel naglašava da Rusija mora okončati bilo kakvu vojnu akciju sa kojom nije saglasan Kijev.

Ministar vanjskih poslova Andrij Deščitscia u ponedjeljak je saopštio da ovo što se dogodilo veoma sliči na scenario već viđen u Gruziji 2008., i svaka provokacija bi mogla dovesti do vojne eskalcije.

Zato Ukrajina prema riječima njenog šefa diplomtije pokušava izbjeći provokacije. Veoma su zabrinuti izbog ruskih trupa na istočnoj granici, kao što smo zabrinuti zbog ruskih, kako je rekao “političkih turista” na istoku Ukrajine i provokacija koje se tamo pokušavaju organizovati. Što se tiče monitoring misje Deščitscia kaže:

„Želim da podvučem da je za nas više nego dobrodošla monitoring misija OSCE, kao i posmtračka misija EU, koja će takođe uključiti i Krim u svom mandatu. Oblast raspoređivanja te misije treba da bude Ukrajina uključujući i Krim.“

Rusija je inače u ponedjeljak odbacila izvještaj UN od prošle semdmice, u kojme je zaključeno da nema krpšenja ljudskih prava pripadnicima ruske populacije u regionima Ukrajine u kojima su nastanjeni.