Kockanje u BiH: Više se igra bingo, nego što se kladi

Istraživački projekat Motivi, stavovi i percepcije kocke, klađenja i igara na sreću u Bosni i Hercegovini realizirao je istraživački tim kojeg su predvodili dr. Ahmed Kulanić i dr. Selvira Draganović. Osnovni cilj istraživanja bio je identificiranje ključnih motiva i indikatora u odnosu na igre na sreću i klađenje, ali i utvrđivanje pozicije problema kockanja u odnosu na druge rizike po bosanskohercegovačko društvo, navodi MINA.

Nosilac projekta je Operativni tim Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine za borbu protiv ovisnosti kockanja. Empirijsko prikupljanje podataka izvršila je Mreža mladih, tokom aprila i maja 2019. godine (prvi krug), na ciljanom uzorku od 1.520 ispitanika oba spola u dobnom rasponu od 18 do 77 godina sa područja cijele Bosne i Hercegovine.

Istraživanje i rezultati

U Bosni i Hercegovini posljednjih nekoliko godina sve je veća dostupnost kocke i igara na sreću, te je samim tim sve učestalija pojava patološkog kockanja.

Patološko kockanje stručnjaci smatraju poremećajem kontrole nagona, odnosno, nesposobnošću suzdržavanja od nekog nagona koji istodobno izaziva ugodu osobi, ali je i opasan za nju ili njoj bliske osobe, jer ozbiljno narušava čovjekovu psihofizičko, pa čak i porodično i materijalno stanje.

Islamska zajednica se oglasila o jednom od najvećih poroka bh. društva

Više od 85 posto ispitanika smatra da je kockanje/klađenje ozbiljan rizik, među kojima su bingo, sportsko klađenje, jednokratne srećke/strugalice i loto najzastupljeniji vidovi klađenja u Bosni i Hercegovini. Shodno tome, kocka, klađenje i igre na sreću su prepoznati kao treći, najveći rizik po bosanskohercegovačko društvo, odmah nakon konzumiranja droga i vožnje pod utjecajem alkohola.

Ispitanici smatraju da se ljudi pretežno kockaju i učestvuju u igrama na sreću iz ekonomskih razloga, iako većina njih (više od 74 posto) istovremeno smatra da su šanse za dobitak veoma male ili nikakve. Nadalje, u pogledu motiva kockanja i njihove korelacije sa osnovnim socio-demografskim faktorima značajno je istaći da nivo obrazovanja, spol i vrsta prebivališta značajno utiču na percepciju kockanja. Ostale sociodemografske varijable nisu pokazale statistički značajne vrijednosti.

S obzirom na postojeće društvene i ekonomske faktore, moglo bi se reći da se Bosna i Hercegovina smatra pogodnim tlom za razvoj i porast ovisnosti o kockanju i igrama na sreću u koje ljudi često vide kao brz i jednostavan način za rješavanje egzistencijalnih problema, a u koju upadaju zbog nedostatka perspektive.

Na skali procjene problematičnosti kockanja rezultati ukazuju da je većina ispitanika svjesna da kockanje nije u skladu sa vjerskim učenjem (77 posto), da kockari više vrednuju novac koji mogu osvojiti nego izgubiti, te da nisu svjesni rizika koji kockanje predstavlja (70 posto). Više od 75 posto visokoobrazovanih ispitanika smatra da kockarima treba terapija u njihovom nastojanju da se odupru navedenom porivu.

Na pitanje o ličnoj involviranosti u kocku i klađenje 41,8 posto ispitanika je izjavilo da ponekad igra bingo, a slijede ga sportsko klađenje 28,1 posto, jednokratne srećke 26 posto i loto 23,3 posto. Slični rezultati su dobiveni na upit o supružnikovoj uključenosti, te je 34,3 posto  ispitanika izjavilo da njihov supružnik ponekad igra bingo 24,5 posto, igra sportsko klađenje i 21,3 posto igra jednokratne srećke i loto. U odnosu na druge osobe iz neposrednog okruženja, 40,1 posto ispitanika je izjavilo da njihov prijatelj igra bingo, 30,9 posto sportsko klađenje, jednokratne sreće 23,9 posto i 23,8 posto loto.

Kompletna studija u štampanom i elektronskom formatu bit će dostupna nakon drugog kruga istraživanja na proljeće 2020. godine, navodi agencija MINA.